Ramazanski kviz 2024: Porijeklo imena Bosna

Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini će i ove godine u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice organizirati Ramazanski kviz "Vjera i domovina".

Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 30. marta do 9. aprila 2023. godine. Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno zvaničnoj Facebook stranici ovog portala.

Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 20 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 9. aprila 2024. godine, u 14.00 sati.

Detaljno uputstvo dostupno ovdje. 

Porijeklo imena Bosna

U nauci nema jedinstvenog mišljenja o postanku i značenju imena Bosna. Stariji su pisci ime Bosna dovodili u vezu sa tračkim plemenom Besa, po kojem su, navodno, rijeka i zemlja Bosna dobile ime. Nauka je kasnije utvrdila da spomenuto tračko pleme nije u Bosni ostavilo nikakvih tragova, pa se ne može ni dovoditi u vezu sa njenim imenom. Lajos Thallóczy i Karl Patsch korijen imena Bosna nalaze u ilirskoj riječi bos, što na albanskom označava mjesto gdje se ispire so. Bosna bi po tome bila isto što i Solna zemlja ili Usora oko Tuzle, gdje se ispirala so. Ni ova teza nije održiva, jer Solna zemlja nije u prvim stoljećima bosanske državnosti pripadala pojmu Bosne u užem smislu, nego oblasti Usora.

U literaturi se ime Bosna često izvodi iz imena rimskog municipija Bistue Nova, koji se obično smješta u okolinu Zenice ili Travnika. Po tome se municipiju navodno nazivala Bistuenska biskupija, koja se spominje u spisima salonitanskih sabora 530, odnosno 533. godine. Slično je mišljenje koje ime Bosne dovodi u vezi sa rimskom postajom Basante, negdje na ušću Bosne u Savu. Filolog Anton Mayer izvodio je riječ Bosna iz prastare indoevropske osnove bos ili bhog, u značenju "vode tekućice" te bi Bosna značila isto što i rijeka.

Neki rimski izvori spominju u tom smislu "Bathinus flumen" ili ilirski Bassinus, što bi opet značilo "tekuća voda". Ime Bosna bi se, prema nekim piscima, moglo dovesti u vezu sa rijetkom latinskom riječju bosina, kojom se označava granica (limes ili termines). Riječ je, kao takva, izgleda, bila sačuvana u govoru Franaka, koji su u VIII st. na području Bosne bili graničari prema Bizantu. Po tome bi Bosanci bili isto što i graničari.

Sva navedena mišljenja podudaraju se sa općom tezom poznatog filologa Petra Skoka da su nazivi svih većih savskih pritoka predslavenskog porijekla, bez obzira gdje im je korijen. Nasuprot tome, u literaturi postoje mišljenja da su Slaveni koji su se doselili na područje središnje ili matične Bosne donijeli to ime sa sobom, kao što su učinila i neka druga staroslavenska plemena, u prvom redu Hrvati i Srbi. Po tome je u slavenskoj pradomovini, negdje iza Karpata, živjelo pleme Bosna ili plemenski starješina po imenu Bosna. Stari su pisci smatrali da su Anti istovjetni Slavenima, a u izvorima iz IV st. spominje se neki antski vojvoda Bosa, čije bi se ime moglo dovesti u vezu sa riječju Bosna.

Tome bi u prilog išla činjenica da se Bosna u srednjovjekovnim izvorima srazmjerno često spominje kao muško ime ili žensko lično ime ili kao toponim u Dalmaciji, Hrvatskoj, Ugarskoj i Slovačkoj. Ime Bosna spominje se 1082. kao toponim za jedan lokalitet u blizini Veszpréma u Ugarskoj. Nešto kasnije, 1130. i 1138. u Kneštvu Nitri u Slovačkoj spominje se lokalitet Basan i kmet po imenu Boson. Žena nekog zadarskog priora nosila je u XI st. ime Bosna, a pod istim imenom spominje se 1103. neki monah u Biogradu na Moru. Na osnovi toga može se zaključiti da ime Bosna ipak nije ostalo "od starijega tuđega naroda", kako se to još 1880. tvrdilo u Rječniku JAZU, nego da se, izgleda, neko veće slavensko pleme Bosna naselilo u srednjoj Bosni i dijelu Dalmacije.

U svakom slučaju, bizantski car Konstantin Porfirogenit poznaje sredinom X st. ime Bosna, kao oznaku središnje, tj. matične zemlje Bosne. On u svom spisu De administrando imperio tim imenom naziva malu zemlju ("horion Bosona"), oko izvora, gornjeg i srednjeg toka istoimene rijeke, u kojoj se nalaze i dva grada, Katera i Desnek. Termin Katera je vjerovatno nastao od grčke riječi kastron, kojom se općenito označava svako utvrđenje, katera ili prosto grad, odnosno Gradac. Vjerovatno se nalazio negdje na širem prostoru današnjeg Sarajeva. Ime Desneka, drugog grada–utvrde u Bosni, većina naučnika dovodi u vezu sa ilirskim plemenom Destijati, koje je živjelo u srednjoj Bosni, između Breze i Visokog. Desnek bi odatle bio "Desne Kastron", nekadašnji grad ili utvrda Destijata, lociran negdje oko Visokog. Za šire područje Visokog, kao kasnijeg političkog središta srednjovjekovne Bosne, često se jednostavno koristio naziv Bosna.

Preporučujemo da više o ovoj temi pročitate u knjizi Historija Bošnjaka, autora Mustafe Imamovića.

(Preporod.info)