Dok borci iz RS kroje nastavu iz historije i pripremaju novi udžbenik, bošnjačka djeca u manjem bh.entitetu se od 2103. godine bore za bosanski jezik

Učenici devetih razreda u entitetu Republika Srpska, ako je suditi po najavama, uskoro će učiti historiju iz novog udžbenika u okviru kojeg je obrađen i posljednji rat u BiH te historija tog bosanskohercegovačkog entiteta. Uz Radovana Karadžića i Ratka Mladića, osuđene ratne zločince koji su im predstavljeni kao važni akteri stvaranja Republike Srpske (RS), osnovci iz tog entiteta bi iz novih udžbenika historije mogli učiti o bitkama i mjestima stradanja srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u ratu 90-ih.

Naime, vlast u RS, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, priprema nove udžbenike historije, a to je umjesto eksperata inicirala boračka organizacija tog bh. entiteta. Postojeće udžbenike za deveti razred osnovne škole koji je štampan 2018. godine, a u kojima se genocid u Srebrenici iz jula 1995. tretira kao “zauzimanje Srebrenice i Žepe od Vojske RS”, ratni veterani u RS ne smatraju dovoljnima. Od Ministarstva prosvjete i kulture te Pedagoškog zavoda RS traže da ih “obogate” lekcijama o značajnim bitkama za Vojsku RS i mjestima stradanja srpskog naroda.

Ova vijest izazvala je brojne reakcije, posebno povratnika u RS, čijoj je djeci više od deset godina, tačnije do 2013. godine, onemogućeno da uče maternji jezik, Bosanski. Nezadovoljstvo su iskazale i preživjele porodice srebreničkog genocida, s obzirom na to da se, kako kažu, historija mijenja. Laž, navode, nikome ne može donijeti dobro, posebno ne mladim generacijama koje bi trebale zarad bolje i zajedničke budućnosti na ovim područjima život graditi na istini. Negiranje je, kažu završna faza genocida. Smatraju da se ovim pitanjem što prije trebaju pozabaviti svi u BiH, pa i međunarodna zajednica ali i Visoki predstavnik u BiH, te zaustaviti ovakve pokušaje negiranja presuda suda u Hagu i konačno riješiti pitanje bošnjačke djece i bosanskog jezika u RS.

U boračkoj organizaciji RS dopunjavanje udžbenika historije za devete razrede osnovnih škola pravdaju “nedovoljnim informacijama o odbrambeno-otadžbinskom ratu”. Istovremeno, optužuju obrazovne vlasti u Federaciji BiH da “tendenciozno podučavaju učenike o posljednjem ratu” predstavljajući Srbe isključivo kao zločince.

Naime, rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. u udžbeniku historije za deveti razred osnovnih škola u RS predstavljen je kroz poglavlje “Građanski rat u BiH: Stvaranje Republike Srpske”. Tako, među ostalim, piše da su u “građanskom ratu u BiH međusobno ratovale vojske Srba, Hrvata i Muslimana”, kao i da je “iako malobrojnija, srpska vojska bila nadmoćnija, naročito u početku rata”. Nakon što je Boračka organizacija RS uputila inicijativu za dopunjavanje udžbenika historije, održano je nekoliko sastanaka sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i Pedagoškog zavoda RS.

Inače, sva ministarstva obrazovanja u BiH usvojila su Smjernice koje je 2006. dalo Vijeće Evrope za pisanje i ocjenu udžbenika historije za osnovne i srednje škole. One, među ostalim, propisuju da udžbenici trebaju biti objektivni, naučno utemeljeni, te usmjereni na stvaranje razumijevanja i pomirenje u BiH. No, praksa je godinama potpuno drugačija. U udžbenicima je prisutno selektivno iznošenje činjenica, apostrofiranje žrtve vlastitog naroda i minimiziranje ili potpuno ignoriranje žrtava drugih naroda, te izbjegavanje navođenja krivice pojedinaca iz vlastitog naroda.

Misija OSCE-a u BiH, koja je bila jedan od aktera reforme obrazovanja, uputila je apel vlastima da se suzdrže od politizacije obrazovanja i da otvore dijalog o zajedničkim pristupima o tome kako se suočavati s istorijom koja se odnosi na period ratnih devedesetih. Postojeći politički i javni diskurs, upozoreno je, izlaže obrazovne institucije velikom pritisku, što dovodi do generacija mladih kojima nedostaje temelj za međusobno razumijevanje, poštovanje i dostojanstvo.

No, ono što je nesporno je da je u Srebrenici prije 30 godina počinjen genocid. Nekoliko presuda međunarodnih sudova učinilo je to kristalno jasnim. U Srebrenici je ubijeno više od 8.000 ljudskih bića, uglavnom bošnjačkih muškaraca i dječaka. Umjesto da se taj zločin prepoznaju kao jedno od najokrutnijih poglavlja savremene povijesti Evrope i radi na pomirenju, sada se mladi naraštaji potiču na plamen nacionalizma i namjerno se sije sjeme mržnje. A, to je opasna situacija.

(A.N./Preporod.info)