Mostar: Prof. dr. Fahira Fejzić Čengić govorila o doprinosu muslimana i islamske kulture općim civilizacijskim tokovima

Mostar: Prof. dr. Fahira Fejzić Čengić govorila o doprinosu muslimana i islamske kulture općim civilizacijskim tokovima

U okviru programa manifestacije "Ramazan u Mostaru" danas je u Centru za kulturu gostovala prof. dr. Fahira Fejzić Čengić.

U jednosatnom razgovoru sa dr. Darijem Terzićem, čija je namjera bila apostrofirati stvarne činjenice o doprinosu islama, islamskih učenjaka, kulture i tradicije općenito razvoju ljudske civilizacije prof. Fejzić Čengić je u ilustrativnim prikazima uspjela pojasniti o koliko velikoj temi se radi, a potom i selektirati neka od naučnih polja na kojima zainteresirani istraživači mogu pronaći djelimične ili pak cjelovite odgovore.    

Dr. Terzić je upozorio na sveopću indoktrinaciju i manipulaciju minulih školskih programa koji su prikazivali da sve progresivno što postoji dolazilo je sa zapada, svjesno prešućujući doprinos islamske civilizacije.

- Godinama nam govore o evropskim vrijednostima, kojima se mi moramo prilagoditi, a onda se pitamo na čemu su one zasnovane i nalazimo da je puno toga u Evropi preuzeto i iz drugih civilizacijskih krugova - primijetio je Terzić.

Ove premise su prof. dr. Fejzić Čengić poslužile kao uvodnica u predstavljanje islamske kulture na prostoru današnje Španije (Endelusa), te njenih, jednako slavnih prethodnica, metropola kakvi su bili Damask i Bagdad.

Uništavanje ovih gradova, navela je, je i pokušaj brisanja sjećanja na ta vremena.

- To su veliki komadi povijesti u kojima sam vidjela da je zadatka muslimana bio ništa ne uništi, što zatekneš, popravi, doparvi, sačuvaj i to ćete svuda sresti. U Dijarberkiru imamo džamiju na površini a ispod njih katakombe u kojima su se sakrivali rani kršćani. To muslimanima u Dijarberiku ne smeta - napomenula je. 

Tokom izlaganja izdvojila je neka od znamenitih ličnosti navodeći i kratke podatke o Ibn Kesiru, Havarizmiju, Ibn Sinau, El-Biruniju…, dok je dr. Terzić naveo da su muslimani idejni tvorci algebre, brojeva, najdugovječnijih i temeljnih medicinskih udžbenika, prvog sata, prve geografske karte svijeta,…. A kao posebno dragocjen podatak koji je skrajnut iz javnog diskursa koristili su činjenice da je Fatima el-Fihri još u devetom stoljeću, 859.godine, osnovala prvi univerzitet.

- Univerzitetu u Bolonji, Sarboni i Padovi, su prve prevedene knjige su dobile sa tog fakulteta iz Afrike. Moderna znanost se toliko ogriješila o Afriku da je to nevjerovatno - naglasila je Fejzić Čengić, dodavši da je prvi studij medicine 1137.godine u južnoj Francuskoj, skoro 230  godina iza muslimana.

Tokom izlaganja iznijela je još niz nevjerojatnih podataka koje su namjerno potisnuti kao aksiomi u svakodnevnom javnom i naučnom diskursu.  

(Preporod.info)

 

Podijeli:

Povezane vijesti