Muftuja Kudić: Milost Božija će dotaknuti one koji se budu grijeha klonili

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, održao je prvu ovoramazansu hutbu u Gradskoj džamiji u Bihaću. Hutbu muftije Kudića prenosimo u cjelosti:

Nalazimo se u prvoj trećini mjeseca ramazana koja se zove rahmet ili Božija milost. U mnogim kur'anskim ajetima spomenuta je ta milost, koja je prostrana, i koja uključuje i vjernika i onog koji ne vjeruje. Musliman nikada ne smije očajavati i gubiti nadu u Božiju milost. Rahmet ili milost u Kur'anu je spomenuta oko 268 puta, ona je odlika istinskog vjernika i jedna od karakteristika poslanika Muhameda, a.s.

Biti milostiv znači činiti dobro, nuditi to dobro drugima i biti blag prema njima. Ramazan počinje s ovakvim nazivom, i ovih prvih deset dana je potrebno da bude ispunjeno Božijom milošću. Svaka osoba početkom ramazana ulazi u jedno posebno vrijeme, odabrano vrijeme, drugačije od svih dana. Bez obzira na našu spremnost i duhovnu snagu, Allah je učinio da nas u početnim danima prati Njegova milost.

 „A milost Moja obuhvaća sve; dat ću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali.“

Shodno ovom ajetu, možemo kazati da su post i ramazan manifestacija Božije milosti i sav svijet se održava i opstoji na toj milosti. Kada Allah, dž.š., kaže da Njegova milost obuhvata sve, drugim riječima to znači da je prisutna svugdje, a mi trebamo biti svjesni je, prihvatiti i zaslužiti je. Brojni su ajeti i hadisi koji nam približavaju sveobuhvatnost Allahove milosti koja nadilazi sva naša poimanja milosti i empatije.

Hadis spominje da je Allah milostiviji prema nama nego mi prema samima sebi, nego majka prema svome djetetu.

Glasovoti islamski učenjak Hasan el-Basri shvatio je Allahovo svojstvo milosti pa je rekao:“ Ja ne bih poželio da moj slučaj na Sudnjem danu bude prepušten mojoj majci, bez obzira na njenu ljubav prema meni, jer je Allahova milost prema meni daleko veća od milosti moje majke prema meni.“  

Prema prethodnom ajetu kojeg smo citirali, milost Božija će dotaknuti one koji su budu grijeha klonili, zekat davali i i njegove dokaze budu vjerovali. Ovaj redoslijed nije slučajan. Tako je i post obavezan i propisan da bismo se grijeha klonili. Svi koji poste oni se već čuvaju grijeha i često preispituju da li će nešto pokvariti njihov post. Ko uspije u prvih deset dana da izbjegava grijehe, on je već zaslužio dio Božije milosti. Drugi dio Božije milosti je naša briga za druge, za džemat, za zajednicu. Često u hadisima se spominje da se Allah neće smilovati onima koji nisu milostivi prema Njegovim robovima. Budi milostiv prema onome koji je na zemlji da bi se tebi smilovao Onaj koji je na nebesima, govorio je poslanik Muhammed, a.s.

Zbog toga je ovdje spomenut zekat, jer onaj koji daje zekat od svog imetka, svjestan je da sve što ima i što će imati i zaraditi je zahvaljujući  Božijoj milosti. I treće, prema ajetu „koji u Allahove dokaze budu vjerovali“ što predstavlja vrhunac Božije milosti – jeste da u svemu vidiš dokaz Allahove moći i Njegove volje. Takvi ljudi su svjesni da sve što rade i sve što im je dato je iz Božije milosti. Zato Allah,dž.š., kaže:

„Dat ću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali.“

Koliko god se čovjek trudio i pokoran svome Gospodaru bio njegov uspjeh ni na ovom svijetu niti na budućem neće zavisiti od njega samog već od njegovog truda da zasluži Božiju milost.

Iako je Poslanik najodabranije biće koje bilo na zemlji i koji je pažljiv bio prema svima a najmilostiviji prema svojoj porodici i ashabima, Allah, dž.š., obraćujući se njemu kaže:

„Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbježali bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlučiš, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega." (Ali Imran, 159)

Ovo je uputstvo svim roditeljima, učiteljima, poslodavcima, imamima svima onima koji imaju ovlasti i nadležnosti. Ne samo da smo dužni da izbjegavamo grubost prema slabijima i potčinjenima nego im treba opraštati, moliti dragog Boga da im bude oprošteno.

Allah kada govori o Svojim riznicama, On ih naziva riznicama milosti Gospodara, jer šta će riznice i bogastvo ako se ne udjeljuju i ako drugi nemaju od toga korist.

Reci: "Da vi posjedujete riznice milosti Gospodara moga, i tada biste škrtarili iz straha da ne potrošite; čovjek je uistinu tvrdica. (Isra, 100)

Da  su nam data sva bogastva, mi bismo škrtarili iz straha da ne potrošimo, jer smo sebični i naša milost je ograničena.

Sada nam je jasniji  hadis u kome Božiji Poslanik kaže: „Allah ima stotinu milosti, od kojih je samo jednu spustio među ljude, životinje i insekte, pa se oni s tom jednom milošću međusobno paze i međusobno su milostivi, njome je i zvjer milostiva prema svome mladunčetu, a ostavio je devedest i devet milosti kojima će se smilovati svojim robovima na Sudnjem danu.

Allah nikoga ne isključije iz svoje milosti osim šejtana i onih koji umru kao nevjernici ili mušrici.

Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Kada bi vjernik znao kakva je Allahova kazna, nikada se ne bi ponadao džennetu, a kada bi nevjernik znao kolika je Allahova milost, nikada ne bi izgubio nadu u Džennet.” (Muslim)

Meleki koji nose arš i koji slave i hvale Gospodara oni mole Allaha, dž.š. i kažu;

"Gospodaru naš, Ti sve obuhvaćaš milošću i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sačuvaj ih patnje u vatri! (Gafir, 7)

Iako je dragi Bog milostiv prema ljudima, ono što danas vidimo u svijetu je negiranje te milosti i potpuno odsustvo empatije prema onima koji su najpotrebniji i najugroženiji. Palestina je velika mrlja na savijesti ljudskog roda. Ono što posebno zabrinjava je nemarnost muslimanskog svijeta i zaokupljenost svojim interesima.  Ako smo dosad nešto naučili jeste da se u svijetu stvari mijenjaju i ništa nikome nije bezuvjetno dato i ne možemo biti sigurni da će stanje u budućnosti biti stabilno i da ćemo ramazane dočekivati kao i svake godine.

Postići Allahovu milost na ovom svijetu znači slijediti Poslanika, za kajeg Kur'an kaže:

 „A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.“( El-Enbija, 107)

Muslimani trebaju biti milost narodima i svjetovima, Allah ih je opisao sljedbenicima Muhammeda, a.s., riječima ruhamau bejnehum- samilosni jedni prema drugima, a mogu li to danas biti kada ta samilost izostaje i među njima samima.

Molimo dragog Boga da spusti svoju milost na nas i sačuva nas svakog zla, zlih ljudi i iskušenja koja ne možemo podnijeti. Amin!

(Preporod.info)