Dr. Jasmin Hodžić: Još prije deset godina sam poželio da se kroz lingvistiku i filologiju bavim kur'anskim tekstom

Krajem januara iz štampe je izašla knjiga "Prilog kur'anskoj teoriji jezika i govora" dr. Jasmina Hodžića, direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Recenzenti su prof. dr. Almir Fatić, dr. Nirha Efendić i dr. Elvir Musić, a knjigu je izdala kuća Connectum iz Sarajeva. O knjizi, blagodati jezika i govora, filologiji Kur'ana, kur'anskom diskursu o govornoj sposobnosti razgovaramo sa autorom dr. Hodžićem.

Razgovarao: Alem Dedić

Preporod.info: Uvaženi dr. Hodžiću, šta je bila inspiracija ili otkud ideja za nastajanje djela Prilog kur’anskoj teoriji jezika i govora?

Hodžić: Prije svega, hvala na ukazanom povjerenju i prilici da govorim za vaš medij. Reći ću da sam još prije deset godina, s jednim svojim kolegom s postdiplomskog studija, već kad smo krenuli u jednu vrstu profesionalizacije u bavljenju lingvističkim istraživanjima, razmjenjivao ideje ili planove o tome kako bi bilo lijepo i korisno biti u mogućnosti baviti se lingvističkim istraživanjima na osnovu kur'anskog teksta. Već tada sam (prije 10 godina), unutar svoje prve knjige imao i jedno istraživanje na osnovu Kur'ana – a moje aktivno istraživanje na temu kur'anske teorije jezika i govora započelo je početkom 2022. godine kada sam na osnovu nekih kur'anskih ajeta, za koje sam se osjećao kao da ih prvi put vidim, krenuo u ovu zanimljivu avanturu. Da se razumijemo, svojevrsna opsesija ovom temom bila je sve ovo vrijeme kod mene prisutna, gdje se sjećam da sam bio planirao i službeno okupiti neke pojedince koje se s duhovne strane bave ovom temom, a potom mi se otvorio put da sam krenem u ovo istrživanje, nakon što sam sakupio sva naša dosadašnja dostupna istraživanja o istoj temi. Istina, prvo sam sa spomenutim kolegom s početka bio krenuo pisati koautorski članak, za jedan britanski časopis o kur'anskim studijama, da bi se poglavlje na kojem sam počeo raditi već ubrzo pretvorilo u knjgu o kojoj ovdje govorimo. Kolega kojeg spominjem stalno je pritom bio uza me kao svojevrsno moje lingvističko i filološko ogledalo. Naravno, u ovu knjigu su se direktno ili indirektno ugradili i svi moji prijatelji i svi drugi od kojih sam učio, od mog efendije iz mekteba, do naših savremenih bosanskih alima koji svojim punim bićem upućuju na Kur'an, a ovdje posebeno mislim na naše uvažene bosanske hafize.

Preporod.info: Knjiga analizira kur’anski diskurs o govornoj sposobnosti kao takvoj, uzimajući djelimično u obzir i književnu i filmsku umjetnost, narodnu predaju i svakodnevno ljudsko iskustvo, te psihologiju, filozofiju i fiziku. Šta nam spoj svih ovih naučnih ili umjetničkih disciplina govori o fenomenu ljudskog govora?

Hodžić: Interdisciplinarno, diskursom kojim se uglavnom koristi šira filologija, pomoćnim disciplinama za koje me pitate htio sam odgonetnuti i analizirati karakter stvorenog svijeta koji se može konceptualizirati upravo knjigom ili jezikom. Riječ, pero i knjiga su ono što nam prethodi, a svojim životima svi pojedinačno pišemo svoju knjigu. Stvarnost se ogleda u jeziku.

Kur'anski diskurs o govornoj sposobnosti kao takvoj ogleda se u jednom relativno poznatom kur'anskom terminu za koji nisam našao da je do sada u ovom kontekstu kod nas analiziran, a za mene je njegova mogućnost analize kao teorije govorne sposobnosti bilo također nešto potpuno novo. Riječ je o arapskoj riječi pod kojim se u savremenom jeziku podrazumijeva logika, manṭiq (مَنْطِق). Međutim, vidjet ćete da se, pogledamo li kako se ova riječ koristi u Kur'anu, uvijek pod ovim pojmom u kur'anskom tekstu podrazumijeva govorna sposobnost ili dar govora, govorenje. U osnovi je tu pojam nuṭq (نُطْق), što označava riječ ili artikulaciju. Iz istog se izvode riječi za izricanje (govorenje), za govornika (naratora, kazivača), ali i za racionalnost (otud poveznica s pojmom logika). Diskurs kojim se apostrofira istina o našoj sposobnosti govora u Kur'anu je postavljen u jedno jako zanimljivo okruženje, u kontekst Božijih znakova na Zemlji i opskrbe s neba (up. Kur'an, 51: 20–23), što je, priznat ću, bila i polazna osnova za moje istraživanje. Kasnije ću uvidjeti da se manṭiq ili nuṭq u različitim varijacijama kroz kur'anski tekst pojavljuju npr. između ostalog i za govor poslanika Muhammeda, a. s., dok kazuje riječi Božije Objave, ali i za Knjigu koja istinu govori, koja je kod Allaha, dž. š., kao knjiga u kojoj je zapisano sve što smo radili – dok je jedno od imena Sudnjeg dana „Jewmu la yenṭiqun“ (يَوْمُ لَا يَنْطِقُونَ) ili Dan u kome ljudi neće moći govoriti, tj. kada će biti oduzeta sposobnost govora.

Preporod.info: Zašto ste knjigu naslovili kao „Prilog“ i možete li nakon završetka ove studije reći koliko jezik i govor doista i razumijevamo kao blagodati i koliko ih svakodnevno znamo cijeniti kao takve?

Hodžić: Dobro ste rekli, blagodat, gdje se mi kao ljudi knjige od prvih riječi Božije Objave upućujemo na učenje ili čitanje, a kako da učimo ili čitamo ili prenosimo svoje znanje bez jezika i govora... Mi vidimo da su naši glavni ibadeti kao konkretne manifestacije obožavanja Stvoritelja vezani upravo za jezik odnosno govor. Mnogo je drugih kur'anskih termina preko kojih se može spoznati mjesto i uloga jezika i govora u našim životima, a blagodat je uvijek ujedno i jedna velika odgovornost koja zahtijeva i poseban tretman. Moguće da je aktuelno vrijeme u kojem živimo pomalo poremetilo prioritete i ne znam koliko smo svjesni svoje odgvornosti.

Knjigu sam naslovio upravo kao Prilog zato što time označavam da je kroz analizu koju provodim na jedan način samo dat prilog već uspostavljenoj i definiranoj kur'anskoj teoriji jezika i govora (koja se zasniva na poznatijim ajetima koji govore o tome i što su već definirali naši istraživači koji se uže bave filologijom Kur'ana) – dok se, s druge strane, moje istraživanje može shvatiti i kao prilog ili doprinos iz oblasti lingvističke bosnistike i opće lingvistike analizi tema u oblasti filologije Kur'ana.

Preporod.info: Šta nam o načinu na koji shvatamo i tretiramo govor ukazuje činjenica da živimo „u eri u kojoj sve više roboti 'govore', a djeca 'ne govore' ili sve manje govore“?

Hodžić: Da, to je još jedan ozbiljan segment po kojem se vidi koliko cijenimo ovu blagodat, i ovdje mogu, kroz odgovornost istraživača koji se bavi proučavanjem maternjeg jezika uputiti glasan apel svim našim roditeljima, naročito mladim roditeljima i majkama, da ne priređuju svojoj djeci „sudnji dan“ dovodeći ih u poziciju da ne mogu da govore. Ekranizam je već poodmakla i ozbiljna bolest koja je zahvatila i naše društvo, i iskren da budem, plašim se u kakvoj ćemo poziciji biti recimo za deset godina. Kako kaza jedan moj bivši nastavnik – ranije je u našim učionicama uvijek bilo nekoliko učenika koji ne mogu da prate nastavu, a sad se već dovodimo u poziciju da ih ima svega nekoliko koji mogu da prate. Lijek je u svojevrsnom otklonu od tehnike kroz povratak prirodi, kao i u bijegu iz materijalizma u duhovnost.

Preporod.info: Istraživali ste veoma važnu temu, ali ste se odlučili za izdavača izvan svoje matične naučnoistraživačke ustanove. Zašto?

Hodžić: Jasno, tema jeste ozbiljna, i preozbiljna, ali sam se kroz interdisciplinarni pristup potrudio da ovu temu učinim primamljivom široj publici, te sam, osim kroz općelingvističke uvide i zaključke izvedene po teoriji filologije Kur'ana, dodatno i u maniru klasičnog filologa koristio saznanja iz filmske i književne umjetnosti, ali i našeg svakodnevnog životnog iskustva, i taj dio knjige je posebno sočan, ako tako smijem da kažem. U matičnoj ustanovi u okviru programa rada kroz Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu mi kao istraživači pratimo dodijeljene zadatke i dovršavamo strateški važne projekte, a ovo je studija koju sam radio, kako bismo to rekli, za svoju dušu. Postoji i jedna zanimljiva koincidencija. Prije dvadesetak godina, kada sam u ruci držao knjigu jednog od istraživača koji se posebno bavi i Kur'anom (a to je bilo isto tako izdanje iz edicije u koju je danas uvrštena i moja knjiga), već tada sam u sebi poželio da imam sličnu, svoju autorsku knjigu. I evo, želje su se, hvala Bogu, ostvarile. Zato ću se, nakon zahvale Stvoritelju, ovdje posebno još zahvaliti svima koji su direktno ili indirektno dali bilo kakav doprinos tome da se ova knjiga pojavi, a naročito svojim prijateljima i porodici, te uredniku i recenzentima ove knjige.

(Preporod.info)