Vratimo se tamo gdje pripadamo - svojoj djeci

Vratimo se tamo gdje pripadamo - svojoj djeci

Iako je kraj 20. i početak 21. stoljeća zabilježio određene pokrete i teorijske koncepte o izumiranju porodice, danas se, uprkos pesimističkim strahovima može utvrditi da porodica, ipak ne može i neće izumrijeti.

Međutim, sasvim je sigurno i vjerovatno, kako kažu stručnjaci, da će se ona mijenjati, oblikovati, prilagođavati novim situacijama, društveno-historijskim i ekonomskim okolnostima. Generalna skupština UN-a se 2001. godine pridružila inicijativi i predložila svojim članicama da 1. januar obilježavaju kao Svjetski dan porodice.

Doc. dr. Nedim Čirić, voditelj Odsjeka Socijalna pedagogija i duhovna skrb na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću za Preporod.info kaže da promjene društvenog sistema, uspostava drugačije zasnovanih društvenih odnosa, ekonomska kriza, sukob između modernog i tradicionalnog, kriza moralne svijesti i odgovornosti, izostanak adekvatne podrške, sve više predstavljaju ozbiljne faktore koji trasiraju slobodan prostor koji osigurava loš i opasan ambijent za vrijednosti porodice i porodičnog života, zajedništva, bračne kohezije i ljubavi i sl.

- Savremena zbivanja i društveni tokovi, važnost, ulogu i značaj porodice potiskuju sa liste značajnih prioriteta u životu pojedinca. Najočiglednija slika toga jeste u nedostatku vremena za sebe i članove svoje porodice. Upravo takav ambijent i način života stvara pogodno tlo za nastanak svih oblika rizičnih ponašanja kod djece i mladih, ali i sociopatoloških pojava kod odraslih - ističe Čirić.

Pored toga, nastavlja doc.dr. Čirić, zbunjenost samih roditelja je sve veća koji, s jedne strane ne znaju kada, kako i šta da rade sa svojom djecom pred sve većim izazovima razvoja digitalnih tehnologija, a s druge strane nedostatni socioekonomski uvjeti života, siromaštvo, nezaposlenost, nasilje, međugeneracijsko razilaženje, nedostatak ljubavi i razumijevanja, loša socijalna i zdravstvena zaštita, smanjenje članova domaćinstva, iseljavanje, migracije i sl. još uvijek predstavljaju najozbiljniju smetnju ukupne kvalitete porodičnog života.

Govoreći o načinima očuvanja porodice u vremenu mnoštva izazova doc. dr. Čirić kaže da se sve promjene koje se dešavaju na polju društvenih zbivanja, direktno infiltriraju u porodice.

Sukob i sve veće opiranje tradicionalnim pristupima u tradicionalnom načinu življenja, kao i  direktnom odgojno-obrazovnom radu sa djecom i mladima kroz sadržaje koji se crpe iz tradicionalnog kulturološkog prostora odrastanja, uzrokuju dijelom pozitivne, ali i negativne uticaje na sveukupno odrastanje djece i mladih, ali i na ukupan sistem porodice.

- S obzirom da smo svjedoci brojnih transformacija unutar porodice, kao i to da porodica svakodnevno gubi mnoge funkcije kojim se krnji sistem vrijednosti, predviđa se da nijedan od sadašnjih oblika porodice neće prestati da postoji, ali se isto tako neće dugo zadržati u dominantnom obliku. Transformaciju porodičnih procesa i sadržaja porodičnih funkcija ne treba interpretirati isključivo kao nestajanje i propadanje porodice, već naprotiv, kao znak trajnosti i univerzalnosti porodice - naglašava Čirić.

Dodaje da tranzicija bosanskohercegovačkog društva, kontinuirane promjene koje se odražavaju na porodicu i kvalitetu porodičnog života, učenje o čovjeku kao biološkoj jedinki, svakodnevno nas udaljava od suštine našeg bića.

- Danas, kada govorimo o krizi u porodici, najčešće govorimo o krizi rađanja kao biološkom procesu, govorimo o statistici i opadanju nataliteta. S druge strane, sve manje se govori o obitavanju u zajedničkom prostoru porodice ili o onim elementima kvalitete porodičnog života koji porodicu mogu učiniti jačom i sigurnijom ćelijom društva, kao i sretnim mjestom za odrastanje djece i život roditelja -  ističe Čirić.

Bez obzira na sveprisutnu eroziju morala u svim sferama društva, ističe Čirić, tradicionalna bošnjačka porodica kod muslimana i dalje predstavlja izvor morala, etike i uzornog porodičnog života sa zdravim odnosima koji se prenose s generacije na generaciju.

- Pretpostavlja se da će i ona vremenom mijenjati svoju formu, ali će i dalje ostati temeljno bivstvovanje pojedinca i ostalih članova porodice na onim etnopedagoškim elementima života koji se kod Bošnjaka i muslimana crpe iz autentičnih religijskih učenja i interpretacija što garantira njenu dugovječnost - kaže Čirić.

Napominje da ako želimo pomoći očuvanju porodice, to zahtjeva okrenutost prema vrijednostima na temelju kojih se garantira opstanak porodice.

- Ako želite pomoći očuvanju vrijednosti porodičnog života, onda morate ponuditi one aktivnosti unutar porodičnog života, koji će te vrijednosti promovirati i proklamovati kroz zajedničko obitavanje. Jednostavno rečeno, vratimo se sebi, vratimo se prirodi, vratimo sebe tamo gdje pripadamo, vratimo sebe svojoj djeci i vratimo svoju djecu nama. Osigurajmo vlastiti životni prostor, porodični kulturni milje onim sadržajima koji su produktivni za nas i članove naše porodice - poručuje doc. dr. Čirić.

(Alem Dedić/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti