Tezkiretnama: Imami Medžlisa IZ Maglaj danas razgovarali o životu i djelu r. Hasan-ef. Ljevakovića i posjetili njegov mezar

Glavni imam mr. Nevres-ef. Hodžić i imami Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Maglaj danas su u divanhani džamije džemata Moševac održali redovni sastanak. Imam džemata Samir-ef. Muminović pročitao je biografiju r. Hasan-ef. Ljevakovića, nakon čega je upriličena diskusija o životu i djelu ovog alima.

Po okončanju sastanka imami su posjetili mezar r. Hasan-efendije i pred njegovu dušu proučili Jasin. Učenju Jasina prisustvovao je i Rešad Ljevaković, unuk r. Hasan-efendije.

BIOGRAFIJA:

Hasan-ef. Ljevaković rođen je u Moševcu kod Maglaja 1913. godine. Nakon mekteba i osnovne škole pohađao je i završio Behram-begovu medresu u Tuzli.

Služenje Islamskoj zajednici započeo je u Maglaju kada je 9. septembra 1939. godine postavljen za drugog muallima u tamošnjem mektebu, a 27. marta 1944. godine preuzima funkciju imama, hatiba i muallima u rodnom Moševcu. Osim uobičajenog programa Hasan efendija je naročitu pažnju poklanjao učenju Kur’ana, pa su njegovi polaznici u tom pogledu odskakali u odnosu na drugu djecu. Poslije Drugog svjetskog rata kao pripadnik Mladih muslimana osuđen je na tri godine zatvora koje je odležao. Od 1957. do 1966. godine proveo je u Tesliću kao imam, hatib, muallim i vjersko-prosvjetni referent. Ovo je period njegovog najintenzivnijeg i najplodnijeg rada na putu islama.

1966. godine u Zenici preuzima funkciju vjersko-prosvjetnog referenta i tu je ostao 11 godina nakon čega je otišao u zasluženu penziju. Lijepo, mudro i promišljeno sarađivao je sa imamima, džematlijama, pretpostavljenim. Vjersku pouku organizira na šezdesetak mjesta. Zalaže se za izgradnje džamija, mekteba, općenito na prosperitetu islama i njegovih sljedbenika.

Posjedovao je veliko znaje, islamski ahlak i ponašanje što je kod drugih proizvodilo veliko povjerenje i poštovanje. Mnogo je čitao, a naročito o islamskim klasicima Al-Gazzaliju, At-Taberiju, Ibn Kesiru, Al-Buhariju, Muslimu i drugim. Sarađivao je u Preporodu i Glasniku VIS-a u kojem je objavio 9 osvrta, a najviše nekrologa. Dva su mu teksta posvećena iskrenom pokajanju i iskušenju.

Godine 1975, u izdanju Zeničkog muftijstva, objavio je knjižicu Islam i žena, na 44 stranice srednje veličine. O ovoj temi, naročito o odlasku žena na hadž, vodio je 1969. godine polemiku u Glasniku VIS-a, sa muderrisom iz Pojska Derviš ef. Spahićem. Derviš ef. je zastupao stav da žene ne mogu lično ići na hadž, nego trebaju poslati bedela, a Hasan ef. da žene mogu i trebaju lično odlaziti na hadž, ali u pratnji muža ili srodnika koji joj je zabranjen. Za taj svoj stav naveo je kur’anske ajete i brojne sahih-hadise i preporučio Derviš ef. da se urazumi jer je njegov stav jedinstven u cijelom islamskom svijetu.

Na hadž je išao 1979. godine i bio vodič jednoj grupi hadžija.

Hasan-ef. je bio tipičan primjer imama iz naroda. Njegovi vazovi i predavanja bili su čuveni i narod ga je rado slušao. Zbog iskrene vjere, požrtvovanosti i odanosti prema islamu narod ga je cijenio i poštovao. Bio je jedan od najuglednijih imama svoga vremena.

Na Ahiret je preselio u petak 7. novembra 1986. godine. Ukopan je u porodičnom mezarju u džematu Moševac, MIZ Maglaj.

(Preporod.info)