Bošnjački institut - Međunarodni simpozij "Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi"
Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića danas je organizirao međunarodni simpozij o temi "Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi".
Imajući u vidu potrebu i značaj proučavanja djelovanja bošnjačke demokratske emigracije, kao i činjenicu da se 2023. navršava 60 godina od osnivanja Demokratske alternative, čiji je jedan od pokretača bio i Adil Zulfikarpašić, kao i Liberalnog demokratskog saveza Bošnjaka Muslimana, čiji je Zulfikarpašić bio predsjednik, učesnici Međunarodnog simpozija su reaktualizirali i prezentirali u širem kontekstu teme vezane za djelovanje, probleme, ideje i vizije bošnjačke političke emigracije okupljene oko Zulfikarpašića i Bosanskih pogleda.
Simpozij je otvorila v.d. direktorica Amina Rizvanbegović Džuvić pozdravnim obraćanjem.
- Mi smo željeli, povodom ove godišnjice, da upoznamo šire našu stručnu i naučnu javnost o Zulfikarpašićevom doprinosu bošnjačkoj muslimanskoj migraciji nakon Drugog svjetskog rata i njegovim utjecajima na kulturne, političke procese, pitanje identiteta, u migraciji, u dijaspori, ali i u Bosni i Hercegovini. Bio je vrlo prominentna ličnost u liberalnim krugovima Evrope, postigao je to kroz časopis, koji je pokrenuo zajedno sa Balićem, "Bosanski pogledi". Kroz časopis, stvorila se jedna platforma za bošnjačku emigraciju, koja je do tada bila obezglavljena, bila je razjedinjena, na kojoj su mogli izražavati svoje ime, probleme, vizije, mišljenja, umjesto da to za njih rade Hrvati i Srbiji u migraciji. Uloga Adila Zulfikarpašića je ključna u tome - kazala je ona.
Prvim panelom je moderirao dr. Hilmo Neimarlija, dok su učesnici bili dr. Mesud Šadinlija, prof. dr. Marko Atilla Hoare, dr. Safet Bandžović, mr. Hamza Memišević, dr. Milivoj Bešlin i dr. Petar Žarković i mr. Ajdin Muhedinović.
- Tema kojom sam se bavio jeste Emigrantsko političko-nacionalna strujanja Adila Zulfikarpašića. Težište u ovom radu nalazi se na političko-nacionalnim metamorfozama Adila Zulfikarpašića, iz čega proizilazi ključno pitanje - šta je njegov koncept bošnjaštva, koji je on uspostavio 60-ih godina u listu "Bosanski pogledi", podrazumijevao, je li taj koncept išao za nacionalnom državom, ili se zadovoljavao sa tadašnjim državno-pravnim okvirima.
Nadam se da će ovaj moj rad, ali i ostali koji su priloženi, polučiti zanimljive, konkretne informacije, i da će se ovaj časopis izetablirati kao bitan smjerokaz za buduća detaljnija istraživanja ove teme. Jer, muslimanska emigracija i njena inteligencija u tom razdoblju vrlo je značajna, pogotovo ako se prati u analizi sa drugim procesima - ocijenio je Hamza Memišević.
Drugim panelom moderirao je prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, a učesnici programa bili su dr. Hikmet Karčić, mr. Mustafa Dedović, dr. Jasmin Medić, dr. Edin Veladžić, mr. Admir Lisica i Narcisa Puljek-Bubrić.
- Uloga bošnjačke emigracije u kontekstu vraćanja nacionalnog imena Bošnjak moja je tema na današnjem simpoziju. Ovo je značajna tema, koja je zanemarena. Naravno, za taj period moramo konsultirati, prije svega, časopis "Bosanski pogledi", koji donosi niz tekstova, u kojem emigranti problematiziraju zbog čega se tada u Jugoslaviji Bošnjaci nisu izjašnjavali Bošnjacima, nego su tek 70-ih godina uveli veliko slovo M, što je bio početak nacionalnog buđenja. Već u tom periodu u emigraciji se stvara grupa ljudi koja putem različitih aktivnosti nastoji probuditi ljude povodom nacionalnog imena Bošnjak. Oni su vodili borbu, kontinuirano su radili, doprinijeli su da se konačno 1993. godine vrati nacionalno ime Bošnjak - izjavio je Admir Lisica.
Važno je istaći da Simpozij pratiti istoimeni zbornik radova (urednik dr. Safet Bandžović), kao i prateća izložba iz arhiva Bošnjačkog instituta.
(Preporod.info)
