Šaćirbegović: Za Dan državnosti Klein je odabrao 25. novembar jer se nadao da će ujediniti sve građane BiH

Muhamed Šaćirbegović, bivši ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegvine (RBiH), bosanskohercegovački ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) i svojevremeno jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH rahmetli Alije Izetbegovića, povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine kazao je kako je ovaj datum izabran za praznik s namjerom da ujedini sve građane.

On je govorio i o 21. novembru 1995. godine, kada je parafiran Dejtonski mirovni sporazum. Kako ističe, ovaj sporazum nije bio najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu, što se danas i pokazuje.

Ipak, navodi da su ciljevi sporazuma bili sačuvati državu, odbraniti Bošnjake od genocida, te sačuvati različitosti.

- Bio sam protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma kakav je bio, ali sam bio i za završetak rata. Ovaj sporazum možda nije bio najbolje moguće rješenje, ali je donio završetak rata. Ne mislim da je Alija Izetbegović bio kriv jer je potpisao, ipak je to bio najsigurniji put da se završi rat. Drago mi je da je potpisan, ali mi je žao da smo u ovakvoj situaciji zbog potpisa - kazao je Šaćirbegović, koji je bio i jedan od pregvarača.

Naveo je da je od Dejtonskog sporazuma očekivao više, uz osvrt na ključne stvari naspram odnosa prema BiH od strane predstavnika međunarodne zajednice, ističući posebno vrijednom ulogu zamjenika visokog predstavnika, generala Jacquesa Kleina. 

- Klein me je zvao kada bi smatrao da je napravio neki napredak oko mirovnog procesa u BiH. Iskreno, do početka 1998. puno više se moglo očekivati od kompromisa na koje se obavezao Dejtonski sporazum, ali zbog nedostatka odlučnosti i regresivne uloge visokog predstavnika Carla Bildta, proces normalizacije i napretka BiH krenuo je u brojne stranputice i naposljetku, slijepe ulice. Ipak, Jacques je bio Amerikanac i na mnogo načina percipiran kao stvarna moć u Uredu visokog predstavnika u poređenju s Bildtom koji je u teoriji predstavljao EU - kazao je on.

Dodao je da "nažalost, Evropa nije nastojala ispraviti Bildta i time unaprijediti put BiH prema punoj integraciji u EU".

- Jacques je u velikoj mjeri bio prepušten sam sebi, a Washington je brzo prešao na druge krize i planove, sretan što ima nekoga ko će "upravljati" pitanjem BiH na način da spriječi da ova zelja ponovno postane Ukrajina tog doba - kazao je Šaćirbegović. 

Prvi ambasador naše zemlje pred Ujedinjenim nacijama navodi da priznanje BiH u UN-a "bio ključan prvi korak u brojnim diplomatskim bitkama koje su tek trebale nastupiti".

- General Klein me je zamolio da sudjelujem u ceremoniji kao predstavnik Ujedinjenih naroda na kojoj bi se prva zastava BiH koja se vijorila u UN-u zamijenila zastavom s fokusom na 'novu Evropu' koju je on dizajnirao. Želio je da se nova zastava pojavi na međunarodnoj razini najprije u sjedištu UN-a u New Yorku, a zatim na Zimskim olimpijskim igrama koje će uslijediti u Japanu. Jacques je također bio ključan u odabiru 'Dana državnosti' kao datuma za koji se nadao da će ujediniti sve građane BiH - kazao je on.

Dodaje da na novu zastavu nije bilo zamjerki, te da je ona imala jasnu simboliku prihvatanja pune integracije BiH u EU.

- Kako je 'stara' zastava BiH bila spuštena, naglasio sam kontinuitet države koju su trebale predstavljati obje zastave. Možda je to bio nužan korak, ali spuštanje naše stare zastave bilo je u najboljem slučaju gorko-slatko. 'Ratna zastava' RS-a ostala je jedino legitimizirana postojanjem države koju je RS nasilno, uključujući i genocidna djelovanja, nastojao zadržati. Ironično, zastava koja je branila evropske vrijednosti, raznolikosti i slobode misli i vjere, je spuštena, dok je zastava RS ostala - naveo je Šaćirbegović. 

Dodaje da su se građani BiH borili, a mnogi i poginuli, braneći načela koja je zastupala "stara" zastava BiH. Nisu to, navodi, bili samo Bošnjaci nego su neki od najvećih heroja bili Srbi, Hrvati, Jevreji i/ili drugi.  

- S tadašnjim glavnim sekretarom UN-a Kofijem Annanom pored sebe, savio sam našu 'staru' zastavu nadajući se energiziranom putu BiH prema punim eurointegracijama predviđenim Dejtonskim sporazumom. Dvadeset pet godina kasnije put za BiH je blokiran ne samo od strane RS-a i velikog dijela njenog političkog vodstva koji još uvijek vijore svoju ratnu genocidnu zastavu, već i ultranacionalista u Beogradu i Kremlju, koji možda ne slučajno vijore vrlo slične zastave onoj iz RS-a. Još je apsurdnije da autoritarni režimi, uključujući Peking, još uvijek pronalaze regionalne agente i zapošljavaju u BiH za svoje razorne planove - upozorava Šaćirbegović. 

Naglašava da "nova" zastava nije dala rezultate koje je zamislio Jacques, ali i mnogi građani BiH, kao kada je prvi put istaknuta četvrt stoljeća ranije. 

- U međuvremenu, stare agende simbolizirane starim zastavama onih koji su nastojali uništiti zemlju i njezine narode ostaju da označe ono što je tekući plan onih agresora koji još uvijek koriste terminologiju koja asocira na inkviziciju i križarske ratove. U međuvremenu 'stara' zastava BiH sjedi sklopljena. Vrijeme je da euroatlantska porodica, a posebno EU i NATO, ispune obaveze koje su i sami preuzeli kada su insistirali na isticanju 'nove' zastave, 'nove' himne, 'nove' državnosti, 'Pariško-dejtonskog' sporazuma - poručuje Šaćirbegović. 

Napominje i da je Bosna i Hercegovina imala dugu povijest u odbrani različitosti, slobode misli i vjere, koja seže gotovo hijade godina unazad.

- Kompromisi bez jasnog odgovora da BiH bude punopravni i cjeloviti partner više liče na ustupke netrpeljivosti ili ravnodušnosti. Najizravnije, iako se možda malo može očekivati od nekih, od onih koji još vihore svoje stare borbene zastave, neaktivnost da se BiH prihvati kao punopravni i integralni partner je poziv na stare planove, bilo u obliku inkvizicije ili ekspanzionizma kao u slučaju današnje Ukrajine - zaključuje Šaćirbegović. 

(A.N./Preporod.info)