Dani islamske tradicije Bošnjaka: Izložba i tribina posvećeni Bošnjakinjama (VIDEO)

U okviru četvrte manifestacija "Dani islamske tradicije Bošnjaka", koju organizira Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, danas je Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana tribina "Bošnjakinja u javnom prostoru".

Učešće na tribini su uzeli dr. Ferid Dautović, dr. Elma Korić i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić. 

- O našim heroinama i našem razumijevanju vjere treba pisati, govoriti jer se tako šalje poruka, da bez obzira na stradanja, žrtve i probleme treba raditi, davati od sebe maksimalnu energiju, znanje da se sačuva svijest o domovini Bosni, vjeri i moralu kod generacija koje dolaze, jer je to uvjet našeg opstanka i čuvanja identiteta - kazao je dr. Dautović, direktor Instituta.

Dautović je ovom prilikom govorio o alimi Fatimi Fočak-Mujezinović, navodeći da je smatrana posebnom, neponovljivom muallimom i vaizom, insanom, uzornom kćerkom.

- Njen svestrani aktivizam koji je izvirao iz njenog habitusa i njene vjere, njen ilum i njena besjeda, savjet i način komuniciranja, pomogao joj je da stekne veliko povjerenje, ugled, poštovanje u Bosni Hercegovini i šire i da svugdje bude rado primljen gost. Uz istaknuti odgajateljski, mualimski, vjeroučiteljski rad po mektebima, posebno se isticala kao angažirana muslimanka u društvenom i javnom životu grada Sarajeva. Svoje dragocjeno vrijeme je često žrtvovala za opće dobro, za brigu o ljudima, njihovim potrebama, njihovim problemima, njihovoj duhovnoj nadogradnji - naglasio je Dautović.

O temi žena u javnom prostoru Bosanskog ejaleta govorila je dr. Korić, a dr. Ljevaković-Subašić o prisustvu Bošnjakinja u džamijama kroz povijest.

- Uprkos sve većoj emancipaciji i ravnopravnosti koju su žene dobile u socijalističkoj Jugoslaviji, rasprave i praksa zabranjivanja posjećivanja džamija ženama u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine do 70-tih godina prošlog stoljeća svjedoče da se stav hanefijske pravne škole bio duboko ukorijenjen u običajnu praksu Bošnjaka. Od pojave islamskog preporoda u Bosni i Hercegovini, bošnjačka ulema, uz sagledavanje vremena i prilika i korištenje vlastitog idžtihada, počinje sve više zauzimati stav koji je suprotan stavovima hanefijskog mezheba po ovom pitanju. Bošnjakinje su, tako, do kraja 70-tih godina u skoro svim krajevima Bosne i Hercegovine dobile slobodan pristup džamijama - kazala je, između ostalog, Ljevaković-Subašić.

Povodom tribine postavljena je i izložba "Učene žene Bošnjakinje u Leksikonu bošnjačke uleme", koju su pripremile uposlenice Gazi Husrev-begove biblioteke.

Izložbom je predstavljeno deset bošnjačkih učenih žena i dobrotvorki, koje su uvrštene u Leksikon, te im je na ovaj način odata počast za doprinos koji su dale u obrazovanju i prosvjećivanju generacija ženske djece.

- Ova izložba koju svjedočimo zapravo je uspjeh uposlenica Biblioteke da iz obimne građe Leksikona izluče jednu manju tematsku cjelinu, koja se odnosi na žene Bošnjakinje koje su bile intelektualno angažirane na ovim prostorima, a ušle su u Leksikon. Naravno treba napomenuti da je samo mali dio tih Bošnjakinja ušao u Leksikon, jer nisu sačuvani tragovi njihovog rada. One su u tišini, u toplini svoga doma, realizirale i ispoljavale svoje intelektualne sadržaje. A druga napomena je da je ovo što imamo u okviru izložbe, ponovo samo dio onog što Leksikon spominje. Ovom izložbom smo javnosti ponudili prozor u svijet naše prošlosti - kazao je mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je otvorio izložbu.

Podsjećamo, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka ove godine obilježava 15 godišnjicu rada, a kroz godine izrastao je u respektabilnu i prepoznatljivu naučnoistraživačku ustanovu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i time opravdao svoje osnivanje i postojanje.

(MINA)