Književno veče u IK Sisak: Promocija knjiga dr. Alena Kalajdžije

U kongresnoj dvorani Islamskog kulturnog centra u Sisku sinoć su predstavljene knjige bosanskohercegovačkog lingviste i književnika dr. Alena Kalajdžije.

Riječ je knjigama „Dok zrijem: pabirčenja po patrljcima prošlosti“ i „Posijani na putu do obećane zemlje Turćije – Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji“.

O knjigama su još govorili dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu te Alem-ef. Crnkić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sisak, koji je ujedno domaćin i moderator programa.

Riječ dobrodošlice i perspektiva domaćina

Efendija Crnkić je izrazio dobrodošlicu svim prisutnima i podijelio lični doživljaj pročitanih djela.

– Posebno mi je zadovoljstvo što večeras u našem Centru gostimo dr. Alena Kalajdžiju, autora koji kroz lijepu, toplu i pitku bosansku riječ oživljava vlastita sjećanja, djetinjstvo, pubertet i zrelost, ne skrivajući ni slabosti ni ranjivosti. On piše otvoreno, iskreno, bez celofana – kazao je Crnkić.

Naglasio je da dr. Kalajdžija čitatelja ne ostavlja ravnodušnim: njegove stranice nisu tek sjećanja, već zrela introspekcija, pokušaj razumijevanja prošlosti i sebe samoga.

– Ako je zagrebačka medresa, osim znanja, iznjedrila nešto trajno, onda je to prijateljstvo koje povezuje različite ljude i krajeve, a opet nas čini jednim. Upravo ta nit zajedništva i sjećanja potaknula je moga kolegu Haris-ef. Opardiju da predloži ovu promociju, da ugostimo jednog od svojih, čovjeka koji je život posvetio jeziku, kulturi i identitetu – dodao je Crnkić.

O djelima i njihovoj unutarnjoj nitî

U svom izlaganju, dr. Jasmin Hodžić istakao je ključne odlike Kalajdžijinog spisateljskog izraza.

Knjigu „Dok zrijem“ opisao je kao autobiografsku prozu, koja prati autorove životne epizode, „obučene u ruho topline doma, obitelji i moralnih vrijednosti“.

– U knjizi su zbijene i dvije ratne okolnosti, ali kroz njih autor ne traži žalopojku nego spoznaju. Propituje ko smo, šta smo, čemu pripadamo. To su knjige o identitetu, o potrebi da se sebe prepozna u svijetu i svijetu dade smisao – istakao je dr. Hodžić.

Također je zaključio da se obje knjige prožimaju poetikom eglena, egzila i hidžre – toplim razgovorom, iskustvom odlaska i stalnog vraćanja, tragom koji ostavlja onaj koji traži dom i riječ u tuđini.

Riječ autora

U svom obraćanju, dr. Alen Kalajdžija je govorio o motivima i unutarnjim poticajima koji su oblikovali ova djela.

– Prava umjetnost je u tome da čitatelja uvedeš u stanje da se može teleportirati u neko drugo vrijeme i okolnosti, da se poistovjeti s likovima i promijeni vlastiti duhovni kod – kazao je autor.

Istakao je da svaka priča predstavlja cjelinu za sebe, a istraživački projekat o makedonskim Bošnjacima najbolje oslikava prozore migracija i životne putanje koje su oblikovale i obilježile brojne porodice.

– Bosna je više od obećane zemlje, ona je pogled na svijet, način da se vidi ljepota i tuga postojanja i da se riječju sačuva ono što nestaje – zaključio je dr. Kalajdžija.

(Preporod.info)