Međunarodno humanitarno pravo i institucije kolektivne sigurnosti su mrtve

U izdanju Preporoda objavljenom 15. novembra dostupan je intervju s profesorom dr. Arminom Kržalićem, s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.

Razgovarano je o različitim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, te izraelskom uništavanju Gaze.

PREPOROD: Od rata do danas određene političke srpske ali i hrvatske opcije govore o strahu od islamskog ekstremizma u Bosni. Skoro su srpski parlamentarci pisali američkom Senatu o ‘terorističkim ćelijama’ u Bosni. Šta je pozadina istupa?

KRŽALIĆ: Treba imati na umu da se nacionalizam i šovinizam ne javljaju u našem društvu samo kao neiživljeni ostaci agresije na našu zemlju, već da izviru iz primitivizma i da se hrane korupcijom i administrativnim metodama u realizaciji utvrđene politike. Širenjem dezinformacija o „islamskom ekstremizmu“u BiH, navedeni politički akteri nastoje povećati političku polarizaciju unutar zemlje i kreirati okruženje u kojem je veća vjerovatnoća da će se terorizam pojaviti baš ovdje. Samim tim, smatraju da će se javnost više zanimati za ovakve teme, dok će se oni u tišini moći posvetiti svojim retrogradnim aktivnostima.

Također, u dubini ovakvih ideja krije se i namjera da se vanjske politike uvjere u to da je BiH prijetnja za sigurnost Evrope i da kao takva nije održiva. Pristupe „islamskog ekstremizma“u Bosni i čuvanja Evrope od takve prijetnje imali smo i u narativima osuđenih ratnih zločinaca Karadžića i Mladića. Taj narativ se ovakvim neodgovornim pristupima nastoji ponovo oživjeti. Međutim, ohrabruje činjenica da naše sigurnosne institucije po ovom pitanju koriste veoma širok spektar mjera prevencije i deradikalizacije.

Političari iz manjeg bh. entita umanjuju značaj te činjenice, zbog toga što i poslije rata oni nisu uspjeli da se suoče s ratnom prošlošću. Oni ni danas ne žele da osude nasilje nad povratnicima u entitet RS, već potežu za pisanjem raznih pisama i izvještaja. To znači samo jedno, da oni imaju različite motive od onih koje javno zagovaraju. Javno zagovaraju evropske integracije, a na svim drugim poljima, pa evo i ovakvim dezinformacijama, rade na političkoj polarizaciji unutar zemlje te urušavaju međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.

Narativ kreiraju ljudi sa crne liste

PREPOROD: Koliko se uzimaju za ozbiljno ovakvi navodi i izneseni na ovakve načine?

KRŽALIĆ: Političari u Bosni i Hercegovini ali i regionu bi trebali da budu most prijateljstva i razumijevanja između naroda koji žive na ovim područjima. Oni ne bi smjeli da budu niti izvoznici niti uvoznici nesporazuma, nego, naprotiv, izvoznici i uvoznici razumijevanja i saradnje. Međutim, u našem političkom miljeu, što ukazuju i zadnji nastupi i pisanja u vezi „islamskog terorizma“u BiH, primjetno je da postoje pojedinci, većina na crnoj listi SAD-a, koji nastoje nanijeti mnogo štete. Ali, oni će se umoriti, ukoliko mi budemo jedinstveni i pokažemo im da njima nema mjesta u našim institucijama.

Navodi koji iznose ovakvi pojednici mogu nanijeti štetu ili, pak, mogu svojim izjavama privući određene terorističe rizike izvan BiH. Zbog toga, oni trebaju da budu spremni da preuzmu odgovornost za ovakve izjave. Međutim, ako govorimo o zvaničnim institucijama EU i SAD-a, treba naglasiti da te zemlje imaju ozbiljan institucionalan pristup u izradi procjena rizika od terorizma i imaju svoje izvore infromacija. Te procjene nisu bazirane na medijskim izvještajima ili dopisima Dodikovih zastupnika. Mogu zaključiti da navedeno pismo neće imati apsolutno nikakvog uticaja na promjenu politike SAD-a ili EU prema BiH.

PREPOROD: Kako se gradi ovakav narativ o Bošnjacima koji nikada nisu bili odani idejama ekstremizma?

KRŽALIĆ: Nesumnjivo je da Bošnjaci, od završetka rata pa do danas, iako su preživjeli genocid, nisu pokazivali interes za ekstremnim idejama, jer ih njihovo vjersko i političko opredjeljenje nije na to upućivalo. U istraživanju „Putnici u Siriju-2020“gdje smo razgovarali sa povratnicima iz Sirije o njihovim motivima odlaska, utvrdili smo da je njih većina kao motiv odlaska vidjela u „globalnoj nepravdi prema muslimanima“. Također, u ovom istraživanju smo otkrili i druge motive, demistificirali živote ljudi u zajednicama iz kojih su odlazili naši državljani na strano ratište. Utvrdili smo profile tih osoba kao i njihove potrebe za pristupe resocijalizacije i reintegracije. Na osnovu rezultata te studije razbili smo narativ koji je dolazio spolja, ali i iznutra, o tome da je BiH pogodno tlo ćelijama ISIL-a i El-Kaide.

Međutim, ovi rezultati su malo eksploatisani, jer na naučnom pristupu demistificiraju grupe i pojedince koje se najčešće u medijima vezuje za ekstremizam. Polazeći od ovih istaknutih problema, mislim da bi trebalo u budućem djelovanju mnogo više koristiti naučno-istraživačke studije, a ne one koje su pisane na principima senzacionalizma. U tom smislu, treba se zalagati za poštivanje i njegovanje specifičnosti i individualiteta svih koji žive u Bosni i Hercegovini, te na osnovu objektivnih podataka govoriti o ovim problemima.

Dobri ljudi, a u BiH ih je bilo i uvijek će biti, moraju izaći iz svog konformizma, i jasno pokazati da je dosta zlih politika. Kad god se ustukne pred primitivcem, on postaje sve primitivniji i agresivniji. Kako kaže moj dragi profesor Mirsad Abazović: „Zlo će uvijek napredovati u onoj mjeri u kojoj se dobri ljudi povlače pred pred njim”. Zbog toga je bitno da mi imamo objektivan narativ i da takav zajedno širimo gdje god smo prisutni. Vrijeme je da se dobri ljudi prodrmaju i ujedine u suprostavljanju zlu. Ovdje posebno dajem fokus na mlade ljude.

Održati kontinuitet u radu Granične policije BiH

PREPOROD: Vaše mišljenje o stavu politike koju zastupa ministar Nešić da bi i entiteti trebali kontrolirati državnu granicu?

KRŽALIĆ: Posebno bih htio da kažem da je naša obaveza da održavamo kontinuitet u radu Granične policije BiH i da se svesrdno radi na usavršavanju našeg integrisanog upravljanja granicoma. Taj pristup se dodatno unapređuje potpisivanjem sporazuma sa Frontexom. Ovakav pritup jača borbu protiv ilegalnih migracija i organizovanog kriminala.

Pristup doprinosi povećanju sigurnosti u BiH i očito da se ministar sigurnosti Nešić više vodi političkim interesima kada govori o nekom drugom pristupu kontrole granice, negoli pitanjima jačanja borbe protiv migracija i organizovanog kriminala. Ponavljam kontinuitet u radu Granične policije BiH jedini je ispravan pristup.

Cijeli intervju je dostupan u printanom i digitalnom izdanju Preporoda.