Tuzla: Promovisane knjige autora i prevodioca prof. dr. Rusmira Šadića

U organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla te Behram-begove medrese, a uz podršku Muftijstva tuzlanskog, u četvrtak, 26. oktobra 2023. godine, u amfiteatru Behram-begove medrese održana je promocija knjiga "Ontologija Mulla Sadra Širazija", "Uvod u islamsku filozofiju" i "Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji" (preveo Haris Dubravac).

Promotori knjiga bili su akademik Rešid Hafizović, doc. dr. Samedin Kadić, te autor i urednik navedenih knjiga prof. dr. Rusmir Šadić, dok je moderator bio Emir Šečić. Promociji je prisustvovao i muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.

- Možemo se ponositi povijesnim kontinuitetima naše muslimanske intelektualne tradicije. Sretni smo što iz našeg vremena, intelektualnog stanja, tradicije, bosanske kulture možemo osloviti ove velike teme, možemo ih približiti, rasvjetliti. Za sve to trebaju značajne spoznajne, intelektualne predispozicije, a mi to imamo – istakao je muftija Fazlović i zahvalio profesoru Šadiću na naučnom angažmanu.

U prilici smo vrlo često, kazao je muftija Fazlović, da čitamo Šadićeve poglede na važne teme i ozbiljne izazove.

- On to čini smjelo i vrlo uspješno. Valja nam institucionalno više podržavati mlade ljude, pogotovo one koji su tu sa zapaženim rezultatima - kazao je muftija.

Dugujemo veliku zahvalnost profesoru Hafizoviću, istakao je muftija Fazlović, bosanskohercegovačkom učenjaku na ponos svakom Bošnjaku.

- Zahvalni smo mu za njegovo veliko intelektualno djelo. Profesor Hafizović je neumorno decenijama radio, primjer je u svojoj i u kasnijim generacijama. Fakultet islamskih nauka je sa imenom profesora Hafizovića postigao iznimno veliku afirmaciju - naglasio je muftija Fazlović.

Čestitao je profesoru Hafizoviću članstvo u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, što je veliki uspjeh profesora Hafizovića, ali i uspjeh Islamske zajednice.

Muftija Fazlović je ovom prilikom profesoru Hafizoviću uručio simboličnu hediju, tradicionalni bosanski ćilim rađen u Tuzli.

Autor Šadić kazao je da živimo u trenutku koji se pokazuje u nekoliko mogućih aspekata, a jedan je taj da svjedočimo krizi onoga što se naziva kriza filozofije.

- U najširem smislu riječi, humanistika je u krizi. I ako to imamo u vidu onda ćemo zaključiti da je u krizi čovjek. Kad kažemo da je čovjek u krizi onda mislim na dvije kategorije koje se pred nama nalaze u nekoj vrsti opasnosti. Prvo je neprestani pritisak onoga što se u literaturi može nazvati instrumentalna racionalnost koja zagovara neku vrstu primarnosti kvantitativne ontologije. U prijevodu bi to bilo da govorimo o primatu ili nas se tjera da mislimo primat onog pojavnog, materijalnog, vidljivog, mjerljivog s namjerom da se dokine svaka druga vrsta bitnih vrijednosti, a to znači naše otuđenje od metafizičkog, od našeg korijena, našeg bitnog iskustva - kazao je dr. Šadić.

Druga vrsta opasnosti o kojoj je govorio Šadić jeste nešto što je najozbiljniji izazov za savremenog čovjeka, a to je njegov ulazak u područje tehnosfere ili ulazak tehnike u područje ljudskog života.

- Naš način postojanja, naše mišljenje, bivanje je danas bitno tehnički određeno. To ima veze sa onim što svakodnevno vidimo, zadnjih dana malo intenzivnije, a to je narastanje onoga što jeste ljudska volja za moć koja ne poznaje granice, ona nadire na sve, pa i na sam život i spremna je da ga uništi. I u tom smislu, mi se zapravo susrećemo sa najnovijim izazovom, a to jeste da se ta ljudska volja za moć teži predočiti u nešto više, u nakani da taj isti čovjek zauzme mjesto samoga Boga - upozorio je dr. Šadić.

Istakao je da literatura o kojoj je pisano, prevođeno, koja sabire mnogo truda i koja je predstavljena govori o drugoj vrsti činjenice, nastoji osvijestiti drugu činjenicu, a koja nas hoće podsjetiti da mi ovdje, kao ljudi nismo po sebi, nego svoje postojanje dugujemo nekome drugom.

- Ta vrsta iskustva, takvog razumijevanja svijeta vodi nas ka uspostavljanju jedne vrste posebne odgovornosti i spram Boga i spram čovjeka. Ova literatura hoće da podsjeti našu ukorijenjenost u onome što jeste Božanska transcendencija, u tome da mi dolazimo ovdje sa bitno drugačijom idejom i smislom od onoga koji nam se trenutno ili u savremeno doba nameće. Kroz ovu vrstu literature hoćemo, ili bar pokušati da gradimo jednog drugačijeg čovjeka od onoga koji nam se kontinuiramo teži namjestiti ili postaviti kao neka vrsta norme - kazao je dr. Šadić.

Promotor doc.dr. Samedin Kadić govoreći o knjizi "Ontologija Mulla Sadra Širazija" je istakao da se radi o ozbiljnoj i pažljivo napisanoj studiji koja prati najrecentniju literaturu iz oblasti koju obrađuje.

- Osim relevantne analize osnovne tematike, data je punovažna sinteza historijskog razvoja islamske filozofije, od Kindija, preko Farabija, Ibn Sine, Ibn Rušda u osnovnom cilju opovrgavanja standardnog mišljenja po kojem se, ne samo islamska filozofija, nego islamsko mišljenje kao takvo, završava sa Ibn Rušdom - kazao je Kadić.

Kadić je napomenuo da postoji objektivna oskudica relevantnih radova o islamskoj filozofiji na našem području.

- Ni bosanskohercegovačka akademija, ni intelektualni milje unutar Islamske zajednice nisu radili dovoljno, niti su imali ključni fokus na ovom dijelu muslimanske intelektualne tradicije. Dovoljno je reći da je najveći broj rukopisa iz ove oblasti preveo hrvatski arabista Danijel Bučan. Čak bih rekao da smo prije agresije imali mnogo veće zanimanje i dosta ozbiljniji pristup ovoj oblasti, nego posljednjih godina kada se čak razvijao jedan antifilozofski i antiintelektualistički svjetonazor - istakao je Kadić.

Akademik Rešid Hafizović promociju je doživio kao značajan i blažen trenutak za islamsku filozofiju kao najvažniju formu koja je u zlatnom razbolju povijesti muslimanskog mišljenja, a i danas manje-više, predstavljala sinonim za intelektualni, misleći islam akli, islam kakav je uvijek trebao da bude.

- Islam koji je nekoć muslimane koji su razvili gotovo sve moguće forme spoznajne kulture izdigao, izveo na sve krovove svijeta, znanstvene, kulturne, civilizacijske. Islamska filozofija kao posebna i vrlo važna forma spoznajne kulture je uvijek bila značajna i danas bi morala biti značajna - kazao je Hafizović.

Hafizović je podsjetio na stav Mulla Sadra Širazija i njegovih prethodnika kada su se izjašnjavali koliko je važno za svakog muslimana baviti se filozofijom.

- Kazali su da bi ta dužnost trebala biti na nivou vadžiba. Prirodno je da je tako zato što je sam poslanik Muhammed, a.s., rekao da su i musliman i muslimanka dužni prepustiti se činu spoznaje. Drugim riječima, farz je za svakog muslimana i muslimanku da se obrazuje. Nije više stvar toga hoćete li se ili nećete obrazovati. Iskustva su nas na jedan dramatičan i tragičan način poučila koliko je važno biti obrazovan, intelektualno se uspraviti, svakom danu svoga života dati njegovu potrebnu intelektualnu nafaku - kazao je akademik Hafizović.

(Alem Dedić/Preporod.info)