Završen dvodnevni program "Medijski diskurs o religiji i religijskim zajednicama u Bosni i Hercegovini - Odgovornost za riječ"

"Medijski diskurs o religiji i religijskim zajednicama u Bosni i Hercegovini - Odgovornost za riječ" naziv je dvodnevnog programa za studente i medijske profesionalce koji je završen danas u Sarajevu.

Program za oko 30 učesnika realiziran je u okviru Akademije savremenog komuniciranja Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta, a organiziran je i povodom 53. godišnjice Islamskih informativnih novina (IIN) Preporod. 

Kako je kazala Senada Tahirović, glavna urednica IIN Preporod, ovaj program je bio fokusiran na jednu od vrlo važnih tema u savremenom bosanskohercegovačkom društvu - interakciju između medija i religijskih zajednica.

- U toku ova dva dana, deset naših predavača o ovom pitanjima dali su vrijedne perspektive, i ako bismo morali izvući ključnu poruku ona bi odražavala potrebu za prepoznavanjem važnosti edukacije, dijaloga, razumijevanja i odgovornosti u medijskom izvještavanju o vjerskim pitanjima. U eri brzih informacija, gdje je svaka riječ važna, odgovornost medija postaje ključna - kazala je Tahirović.

Drugog dana programa predavači su bili muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus koji je govorio o temi "Vjerske zajednice u pluralnim društvima", Igor Kožemjakin o temi "Komuniciranje s vjerskim zajednicama / Sadržaji Jevrejske zajednice u medijskom prostoru", a prof. dr. Vladislav Topalović o temi "Komuniciranje s vjerskim zajednicama / Sadržaji SPC u medijskom prostoru".

Novinar INN Preporod dr. Mirnes Kovač je govorio o temi "Međureligijski dijalog: kreiranje stereotipa o religiji u javnom prostoru".

Kazao je da je religija često bila faktor stereotipa i predrasuda kao ključna oznaka "različitosti".

- I predrasude i stereotipi imaju dugu povijest u Evropi, Americi, i generalno u svijetu. Kao što je duga ta povijest, potrebno je također jednako dug napor da se oni prevaziđu - kazao je dr. Kovač.

Pojasnio je, između ostalog, kako je jedan od najprisutnijih stereotipa o religiji je prikazivanje religije kao izvora, inspiracije, podsticaja za nasilje, navodeći terorizam, imigrante i ratove kao primjere koji se u ovom kontekstu pojavljuju.

Prema njegovim riječima, ključna stvar u prevazilaženju ovih predrasuda i stereotipa su znanje i istina – dakle, provjerene, tačne informacije, ključno sredstvo za to su javnost i mediji, a ključni akteri za ovu bitku su mladi ljudi, vjerski lideri, javne ličnosti, intelektualci, novinari, urednici i danas, razne vrste influensera (društvene mreže)

- Ključne aktivnosti i inicijative za ovu borbu jesu upravo međureligijski dijalog, susreti i napori da ovi stereotipi i predrasude uz pomoć spomenutih koraka i resursa budu prevaziđeni - kazao je dr. Kovač.

Na samom kraju o "Slobodi vjere i uvjerenja (govor mržnje) i odgovornost za obradu sadržaja" govorila je bivša savjetnica za netoleranciju prema muslimanima pri OSCE-u mr. Đermana Kurić, koja je podsjetila na Konvenciju o ljudskim pravima u kojoj se kaže da svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere, te da ovo pravo uključuje slobodu da promjeni vjeru ili ubjeđenje i slobodu, sam ili zajedno sa drugim i javno i privatno, da manifestuje svoju vjeru ili ubjeđenje, obredom, propovjedanjem i vršenjem vjerskih dužnika i rituala.

- Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini također kaže da sloboda vjere ili uvjerenja uključuje pravo svake osobe, odnosno crkve i vjerske zajednice, da može očitovati svoju vjeru ili uvjerenje, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno - kazala je Kurić.

Govorila je i o pravu na slobodu izražanja koje uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice, ali se osvrnula i na govor mržnje te potrebu na njeno sprečavanje.

Podsjetila je da postoje brojne definicije govora mržnje, a jedna od njih kaže da su to oblici izražavanja koji šire, potiču, promovišu ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje na temelju netolernacije, uključujući netoleranciju izraženog agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla.

- Plan djelovanja iz Rabata o zabrani zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja poticanje na diskriminaciju, netrpeljivost ili nasilje je neobavezujući tekst koji je dobio široku podršku međunarodne zajednice. On nabraja šest faktora za određivanje da li neki govor predstavlja "poticanje na diskriminaciju, netrpeljivost ili nasilje" i da li je dovoljno ozbiljan da opravdava restriktivne zakonske mjere – kazala je Kurić.

Prvog dana programa predavači su bili prof. dr. Dževad Hodžić, prof. dr. Lejla Turčilo, mr. Muhamed Jusić, Elvedin Subašić i prof. dr. Pavle Mijović.

Glavna urednica IIN Preporod danas je zatvarajući program istakla da je ovaj skup pokazao koliko je važno graditi mostove razumijevanja između medijskih profesionalaca, religijskih zajednica i akademske zajednice.

Samo kroz takvu saradnju, naglasila je Tahirović, možemo postići ispravno i uravnoteženo izvještavanje koje poštuje i razumije osjetljivost religijskih pitanja.

- Nadam se da će ideje i pitanja koja su se otvorila u toku ovog programa biti temelj za daljnje propitivanje ove teme, a koja će voditi u daljnju saradnju i razmjenu, kako bismo nastavili jačati kapacitete svih aktera u medijskom prostoru, ali i doprinijeli kulturi poštovanja, razumijevanja i dijaloga - kazala je Tahirović.

(Alem Dedić/Preporod.info)