Dr. Enes Kujundžić u povodu 1050 godišnjice smrti Al Birunija u Mostaru održao predavanje o nasljeđu islama
U okviru manifestacije „Uzor si mi, Poslaniče“ sinoć je u Studentskom hotelu predavanje o naučnom naslijeđu islama održao dr. Enes Kujundžić. Predavanje je posvećeno obilježavanju 1050. godišnjice od rođenja Abu Rayhan al-Birunija.
Okvir teme obuhvata nekoliko stoljeća i širi geografski prostor jer se radi o nositelju prosvjetiteljskih ideja iz desetog stoljeća. Njegova važnost u savremenom vremenu prepoznaje se u činjenicama da je on bio i predstavnik univerzalnih naučnih težnji još u predrenesanso vrijeme, kada je arapski jezik bio jezik svjetske nauke. Uz njega u tom nisu su i Ibn Sina (Avicena), Ebu Bekr er-Razi i drugi.
El-Biruni je rođen 973.g. na području Uzbekistana. Umro je u gradu Gazdan 1050.g. danas u Afganistanu. Premda je to bilo vrijeme fragmentiranja islamskih imperija, no uprkos tome Biruni i drugi učenjaci njegovog doba bili su krajnje posvećeni fenomenima prirode i proučavanju srodnih naučnih disciplina. „Biruni je naslijedio ambijent na osnovu kojeg se moglo razmišljati o prirodi i prirodnim fenomenima“, naglasio je Kujundžić.
U etimološkim značenjima iluma (znanja) on je protumačio termine hukm (mudrost) koji se veže za filozofiju, edeb (odgoj) kojim je označavana knjiženosti dok je ilum što je podrazumijevalo poznavanje hadia (tradicije islama utemeljene na praksi Muhameda a.s.).
Na tim osnovama Kujundžić je opservirao opće tokove odnosa prema nauci, učenjacima, bibliotekam i uopće naučnim saznanjima. Govoreći o Birunijovm opusu kazao je kako se radi o osebujnom naučnom radniku koji je napisao 146 originalnih djela, a interesirao se za geometriju, astronomiju, geografija, aritmetika, nauka o svjetlosti, nauka o astrolabu, nauka o vremenu i godišnjim dobima, znanje o komentama, o mjesečevim mijenama, astrologija, perzijska usmena književnost, religijske teme itd...
- Smatra se da je sedmina njegovog naučnog opusa sačuvana, a da je pola od toga objavljeno. Po njemu je na hiljaditu godišnjicu pod pokroviteljstvom UNESCO-a njegov rodni grad nazvan njegovom imenom. Mislim da mi iz ove naše perspektive možemo žaliti što u našim nastavnim planovima i programima, pa čak ni u medresama nemamo temu prirodoslovnog nasljeđa islama, jer bi se tad perspektiva prema civilizacijskoj orijentaciji promijenila - kazao je Kujundžić, napomenuvši kako bosanskohercegovačke biblioteke posjeduju dio te građe.
Ovako definirani stavovi poslužili su Kujundžiću da se uz konkretne prijedloge osvrne i na opće prilike u BiH kada je riječ o čuvanju naučnog, kulturnog i identitetskog nasljeđa.
- Ako mi kao pojedinci ne posmatramo te fenomene snosit ćemo posljedice. Moramo se okrenuti oko sebe - poručio je dr. Kujundžić.
Predavanje o Biruniju iskoristio je da podsjeti i na zaboravljene na naučne istraživače koji su ostali tek usputno zapamćeni i manjim sredinama, kakav je bio Enver Mulahalilović, hafiz Hulusija koji je prevodio Pendnamu u svom Gornjem Rahiću na bosnaski jezik, potom kulturni radnici kao što je to bio Muhamed Bekir Kalajdžić, ili politčki predstavnici poput dr. Mehmeda Spahe, a čiji doprinos je već dobrano pao u zaborav.
(Preporod.info)
