Promocijom knjige "Muftije Mostara i Hercegovine" otvorena manifestacija "Merhaba, ej, naš Resule"

Ovogodišnja manifestacija Medžlisa Islamske zajednice Konjic "Merhaba, ej, naš Resule" otvorena je sinoć u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta u Konjicu promocijom knjige "Muftije Mostara i Hercegovine".

O knjizi su govorili muftija mostarski mr. Salem-ef. Dedović, prof. dr. Faruk Taslidža i autor knjige Ahmed Mehmedović. 

Moderator promocije je bio Refik-ef. Delić, glavni imam Medžlisa Konjic, koji je na početku programa kazao da manifestacija "Merhaba, ej, naš Resule" ima za cilj afirmisati našu kulturu i tradiciju, održati živim i unaprijediti njene tokove, sadržaje i kvalitete kroz očuvanje bosanskohercegovačke posebnosti našeg identiteta, našeg historijskog kontinuiteta, a u isto vrijeme težeći univerzalnim tokovima općeljudske civilizacije.

Muftija mostarski je u obraćanju kazao da je ova knjiga temeljita, i na akademskom nivou urađena studija, koja predstavlja bitan prilog u proučavanju kulturne historije Bosne i Hercegovine, sa posebnim fokusom na instituciji Muftijstva mostarskog.

- Ova knjiga obrađuje, ne samo mostarske muftije, nego nam otkriva do sad javnosti manje poznate činjenice, poput činjenice da je Blagaj imao šestoricu muftiju, da je Ljubinje, nekad znamenita bošnjačka čaršija u rangu s Blagajem, imao dvojicu muftija, i da je Trebinje imalo trojicu muftija. Ova monografija donosi nove, do sada naučnoj javnosti nepoznate podatke, koji su pronađeni u orijentalnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke. Produkt je to Mehmedovićevog entuzijazma, ali i naučnog pregnuća započetog kritičkim sagledavanjem dosadašnje literature - kazao je muftija. 

Dodao je da autor uspijeva precizirati vrijeme osnivanja institucije mostarskog muftije, a to je druga polovina 16. stoljeća.

- Mehmedović nepobitno konstatuje da prvi imenom poznati mostarski muftija nije Mevlana Ahmed-efendija (kako se do sada smatralo), nego je to Salih-ef. koji je umro 1599. godine. Nakon toga, autor u značajnoj mjeri osvježava biografije i bibliografije poznatih i manje poznatih mostarskih muftija. Vrlo pronicljivo detektira i neke do sada potpuno nepoznate muftije, a za pojedine alime koji su na osnovu dosadašnje literature smatrani mostarskim muftijama, argumentovano dokazuje da se nikada nisu nalazili na toj časnoj funkciji - naglasio je on.

Ocijenio je da "sve ovo zajedno kazuje o kontinuitetu, trajanju, čvrstim korijenima jedne važne institucije za vjerski, duhovni, kulturni, obrazovni i društveno politički život našeg naroda".

- Svaki od ovih muftija davao je dragocjen doprinos vjerskom životu, obrazovanju, kulturi i učenosti i pridonosio općem društvenom položaju naroda iz kog je ponikao i kom je služio. Mehmedović dolazi do zaključka da su sve hercegovačke muftije, ukupno ih je navedeno četrdeset i jedan, bili naši domaći ljudi, tj. Bošnjaci, te da su nakon početnog obrazovanja u zavičaju, školovanje uglavnom nastavljali u Istanbulu ili nekom drugom centru Osmanske države - naveo je muftija.

Kazao je da su ovdašnji muslimani instituciji mostarskog muftije pridavali iznimnu važnost, što potvrđuje i činjenica da ova institucija utemeljena već krajem  16. stoljeća u Mostaru, kao duhovnom, obrazovnom i političkom centru Bošnjaka iz Hercegovine, i da je sačuvala svoj kontinuitet u ovih 430 godina.

- Svakako, da je to i svjedočanstvo o stasalom, razvijenom i sistemski organiziranom vjerskom životu, odgoju i edukaciji koji su odvijali u mostarskim džamijama, mektebima, medresama, tekijama, bibliotekama i specijaliziranim katedrama javnog i privatnog podučavanja. Pored Mostara formirali su se i drugi kulturni centri poput Blagaja, Ljubinja, Trebinja, Nevesinja, Stoca, Konjica - kazao je mostarski muftija Salem-ef. Dedović.

Govoreći o knjizi prof. dr. Faruk Taslidža je kazao da je "ulemanska prošlost Mostara i Hercegovine dugo sistematski zanemarivana i brisana".

- Apsolutno je poražavajuća činjenica da su mnogi učenjaci ih historije Mostara i Hercegovine skoro pa zaboravljeni, pogotovo se to odnosi na višestoljetno osmansko razdoblje. Brojne  su okolnosti koje danas otežavaju ispravljanje te nepravde, u vezi s tim ističem nedostatak sačuvanih historijskih izvora. Naravno, proučavanje naučnog i kulturnog stvaralaštva naših alima iz starijega doba nemoguće je bez poznavanja orijentalnih jezika na kojima su, uglavnom, i napisana njihova djela. Zbog svega toga je sveukupni opus Ahmeda Mehmedovića neprocjenjiv - ocijenio je on.

Naveo je da je knjiga produkt Mehmedovićevog naučnog pregnuća započetog kritičkim sagledavanjem dosadašnje literature, odnosno brojnih publikacija.

- Nakon toga slijedila je uporna potraga za svakim novim podatkom koji rasvjetljava životne puteve naših alima iz osmanskog i austro-ugarskog vremena, zatim perioda monarhističke i socijalističke Jugoslavije, godina agresije na Bosnu i Hercegovinu, pa sve do savremenog doba. Bez sumnje, Mehmedović je uložio ogroman trud na pažljivo iščitavanje prvorazredne arhivske građe. Kako sam navodi, posebno su mu korisne bile sitne marginalije na osnovu kojih je dolazio do imena autora i prepisivača orijentalnih rukopisa, ključnih za rješavanje naučnog pitanja kojem se posvetio. Samo sa takvim istraživačkim pristupom bilo je moguće spoznati i ispraviti greške prethodnih autora, ali i prikazati organizaciju naše ilmijje kroz burne historijske mijene - kazao je Taslidža.

Autor knjige "Muftije Mostara i Hercegovine" Ahmed Mehmedović kazao je da ovom knjigom "polahko zaokružujemo temu o mostarskoj ulemi".

- Ova knjiga je pisana za dobrobit zajednice, da nam posluži za rasvjetljavanje vlastite prošlosti, kako bismo se snašli u sadašnjosti i budućnosti. I iz ovog djela se vidi da smo mi narod knjige, pera, narod nauke i prosvjete - naglasio je u svom izlaganju autor Ahmed Mehmedović, najavljujući da mu je namjera pisati monografiju i o sarajevskim muftijama.

(Preporod.info)