U Mostaru promovirana knjiga „Neumska džamija – Zapisi, svjedočanstva, lokacija“
Knjiga „Neumska džamija – Zapisi, svjedočanstva, lokacija“ autora dr. Emira Demira, nakon Jajca, promovirana je sinoć u Centru za kulturu Grada Mostara. Knjiga dr. Demira ocijenjena je kao vrijedno historiografsko djelo koje donosi objektivno sagledavanje društveno-političkog statusa bosanskohercegovačkih izlaza na more kroz historiju, posebno u 19. stoljeću. O knjizi su, uz autora, govorili mr. Alen Zečević i muftija u penziji Seid-ef. Smajkić.
Istraživanje doktora Demira, kako je to primijetio Alen Zečević, nadovezuje se na ranija istraživanja historičara poput Hifzije Hasandedića i akademika Galiba Šljive, ali donosi i nova saznanja temeljena na do sada nepoznatoj arhivskoj građi, naročito osmanskim dokumentima.
– U ovom slučaju u pitanju je Klek-Neum kao bosanskohercegovačko pristanište na Jadranu. Nakon Galiba Šljive, koji se bavio isključivo iz prizme austrijskih izvora, konačno imamo jedno djelo koje tretira i interpretira cjelovito pitanje Klek-Neuma u posljednjim decenijama osmanske uprave i koje, na temelju nepoznatih osmanskih arhivskih dokumenata, nepobitno govori o postojanju sakralnog objekta, odnosno džamije, u tadašnjoj užoj gradskoj jezgri, odnosno naselju tog doba – kazao je Zečević.
Primarni cilj istraživanja doktora Demira nije bio dokazivanje postojanja džamije, već proučavanje prošlosti ovoga područja, tokom kojeg je prikupljena obimna dokumentacija koja je ukazala na postojanje različitih objekata na tom prostoru, tako da je objavljivanjem ove knjige konačno stavljena tačka na ideologizirane interpretacije historije područja Neuma, s neskrivenim zadovoljstvom primijetio je muftija u penziji Seid efendija Smajkić.
– Naravno, mi imamo u Mostaru pregršt tema, od Mevlane do Lakišića harema, harema Kantarevac u Liska ulici i drugih. Imali smo puno problema sa stolačkim džamijama, pa sa lokalitetom mezarluka i tako dalje. Stalno smo suočeni s osporavanjima, jer su nam stalno govorili: tamo gdje je hrvatska čizma stala, tamo je hrvatsko. Oni to brane svom snagom, svom silinom. To nije civilizacijski, to su neki dometi primitivnog ponašanja. Osporavaju svakome drugome da stopom stane na taj prostor, a ne da gradi džamiju. To je ta pojava, mi živimo s tim – istakao je Smajkić.
Knjiga sadrži nove arhivske dokumente, zemljišno-knjižnu građu, katastarske skice i autentična svjedočenja, što je omogućilo precizno određivanje lokacije sakralnog objekta, odnosno džamije.
– Ono što je važno reći jeste da je dokazano da je na području današnjeg Neuma postojala džamija i da je izgrađena carskim fermanom. Sada je u ovoj knjizi, u stvari, taj proces završen, dokazana je konačno i sama lokacija te džamije. Mislim da je tema prilično zaokružena i da je privedena kraju. Uvijek se mogu donijeti neke nove činjenice koje će podržati, naravno, postojeće naučne rezultate. Tokom ovog istraživanja pretraženo je više od 5.000 različitih dokumenata koji su upućivali na ovu tematiku i veliki dio je svakako izabran i stavljen u ovu knjigu – naglasio je Demir.
On je, prije ove knjige, tokom istraživanja objavio još dvije publikacije sa sličnom tematikom. Promociju u Mostaru organizirala je Bošnjačka zajednica kulture, koja je, uz Fondaciju Spektrum, bila i suizdavač knjige.
(Preporod.info)
