Preporod: Kako će povratnici preživjeti prijetnje političara, nezainteresiranost NVO, šutnju Srpske pravoslavne crkve

Islamske informativne novine Preporod u svom posljednjem izdanju (broj 1244/18) predstavili su ilustrovani prikaz napada na Bošnjake u manjem entitetu u zadnjih sedam godina kojim su pokušali ukazati, ne na brojnost napada, jer je broj znatno veći (samo u ovoj godini izvršeno je deset napada), već na različite žrtve i vrste brutalnosti koje se dešavaju kao posljedica kontinuiranog širenja mržnje prema Bošnjacima kojoj se nije sistematski pristupilo nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu i koja uzima sve veći mah zbog izjava i prijetnji prvenstveno političkih predstavnika u manjem entitetu.

Prema podacima „Udruženja žrtava i svjedoka genocida“od 1996. do 2022. godine na području bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska ubijeno je 13 povratnika, 22 povratnika su teško ranjena, 1.020 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpjelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi. Naravno, nijedan slučaj ubistva nije riješen, a napadi se nastavljaju i dan-danas.

Posljedica političkog narativa

Tako je u ovom mjesecu javnost bila zgrožena napadom na povratnika u Gornjoj Kamenici, u Zvorniku, kojeg su kod džamije zaustavili mladići i pretukli ga „maksimalno koliko su mogli“, kako je kazao svjedok događaja. Prema mještanima ovi nasilnici su se vraćali sa “Jagnjijade” u Borogovu, koje se nalazi između Osmaka i Zvornika, a na kojoj su bili i Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

Prije ovog napada fotografija pretučenog Osmana iz Bratunca punila je medijski prostor. Njega su srpski nacionalisti napali na ulici bez ikakvog povoda prijeteći mu Srebrenicom i klanjem.

Fotografije pretučenog bračnog para Memišević u Višegradu pojavile su se u martu kada su ovi stariji povratnici bili izloženi nasilnicima koji su znali da povratnici žive sami i da su u poznim godinama.

Fotografije krvavih lica povratnika su objavljene u mnogim medijima, čak i stranim, određeni političari su osudili napad, ali sve ostaje isto: nakon medijske buke nacionalistički vukovi ponovo izlaze. Inače, intenzitet napada se može pratiti shodno stanju na političkoj sceni. Bilo je godina kada je bio manji broj napada na Bošnjake, ali i godina kada je bilo teško izdvojiti koji napad je teži.

U ovoj godini kada se organizirano napada ustavni poredak, počevši od 9. januara kada se upriličila vojno-politička parada u organizaciji Dodika, Bošnjaci su mogli čuti različite prijetnje Bošnjacima, a jedna od njih je direktno povezana s napadima na povratnike. Došla je od predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića koji je političku situaciju u Bosni objasnio riječima da ne treba nikoga čuditi ako Bošnjaci budu napadnuti. Drugim riječima, sve dok se Bošnjaci ne pomire s nacionalističkim aspiracijama srpskih političara čeka ih zlo.

Nezainteresiranost NVO-a i šutnja Srpske pravoslavne crkve

Mnogi napadi se i ne prijave. Preporod je dobio informaciju u avgustu kako su srpski nacionalisti krenuli na povratnike u naselju Pale u Srebrenici, ali ubrzo sin ovih povratnika se javio i kazao kako ne želi da se o tome piše. Isključivo kako se ne bi pravio još veći problem.

Provokacije i napadi na povratnike su mnogo češći, ali zbog sigurnosnih razloga povratnici to prikrivaju, jer su se do sada uvjerili da nema nikakve koristi od upozoravanja. Da nije žalosno kazali bismo da je interesantno da brojna nevladina udruženja u Bosni i Hercegovini, ili strane organizacije koje se bave, između ostaloga, i promocijom i zaštitom ljudskih prava skoro da ne obraćaju pažnju na napade na povratnike. S druge strane, Srpska pravoslavna crkva nikada nije učinila značajne pomake da pozove Srbe da ne čine zlo nad svojim komšijama.

(E.S./Preporod)