Gazi Husrev-begov bezistan
Autor teksta: Amra Madžarević
Bezistani su zatvorene tržnice, nastajale u centrima gradova s razvijenom trgovinom u vrijeme Osmanskog Carstva. U njima se prodavala skupocjena roba i tekstil. Sarajevo je svojevremeno imalo tri bezistana, a do danas su sačuvana dva. Postojali su i u Banjoj Luci i Travniku.
Jedan od dva sačuvana u Sarajevu jeste Gazi Husrev-begov bezistan, koji, na savremen način, i danas služi svojoj svrsi.
Sagradio ga je Gazi Husrev-beg, jedan od najznačajnijih vakifa, koji je tokom 16. stoljeća, koje se naziva zlatno doba Sarajeva, izgradio mnoge monumentalne objekte.
Bezistan je sagrađen u periodu između 1537. i 1557. godine. Po svojoj osnovi se razlikuje od uobičajenih bezistana, građenih u kvadratnoj osnovi; ovaj je pravougaoni, dužine 106 metara i širine u prosjeku 19,5 metara. Građen je od kamena, a u njegovoj gradnji su učestvovali i dubrovački majstori, koji su bili nadaleko poznati u to vrijeme. Ovaj dugi bezistan je pokriven bačvastim svodom. U njegovoj unutrašnjosti se nalaze dućani s obje strane. S vanjske strane se, na ulici Kujundžiluk (danas Gazi Husrev-begova ulica), nalaze dućani, kao sastavni dio objekta. Sa suprotne strane se nalazio han Tašlihan, prislonjen na bezistan, koji je srušen, a danas se vide njegovi ostaci.
