Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Jasmin Hodžić: Nit je književnost samo stvaralaštvo, nit je jezik samo izražavanje

Reforma obrazovanja koju je provelo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, u saradnji sa Institutom za preduniverzitetsko obrazovanje KS, zaživjet će sa sutrašnjim početkom nove školske godine.

Tako su u novom rasporedu učenicima od 1. do 3. razreda u nazivu predmeta ispisane kolone, a veliko nezadovoljstvo pred početak nastave izazvala je rubrika "Izražavanje i stvaralaštvo" u kojoj umjesto da se jasno pišu jezici; Bosanski jezik, Hrvatski jezik, Srpski jezik, đacima u rasporedu stoji BJK/HJK/SJK.

Predmeti kada je riječ o jeziku se ne imenuju, dok takav slučaj nije sa matematikom, informatikom, historijom, biologijom. Objava rasporeda očito ne ide u prilog tvrdnjama Ministarstva koje je bilo izričito kada je reklo da se nazivi jezika ne briše! Nazivi jezika nisu skroz izbrisani, ali činjenica da su u rubrici Izražavanje i stvaralaštvo bosanski, hrvatski i srpski jezik ispisani skraćenicama, mnoge roditelje je to saznanje danas zabrinulo.

U razgovoru sa roditeljima očito je da vlada nezadovoljstvo. Jer, kako kažu ni jedno dijete tog uzrasta ne može da shvati šta je to BJK.

- To su mališani, umjesto da od starta uče jezike, njihova imena, pojavljuju se neke skraćenice. To nikada nije bilo. Očito je da se reforme rade preko koljena, a na štetu djece i jezika. Bosanski jezik odraz je našeg identiteta, i to moramo svi čuvati, prvenstveno obrazovne ustanove – kazala je za Preporod.info Muniba Beganović, čija će kćerka sutra krenuti u prvi razred.

Dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu osvrnuo se za Preporod.info na novonastalu situaciju.

- Na novinarsko pitanje da dam vlastiti komentar na jednu formu zvaničnog rasporeda časova pred sutrašnji početak nastave u Kantonu Sarajevo – gdje su umjesto nastavnih predmeta navedena obrazovna područja u kojima su predmeti objedinjeni, dok su u zagradi pobrojani i nastavni predmeti – pri čemu se od ionako silnih administrativno-birokratskih zavrzlama sada već pogotovo jasno ne vidi naziv nastavnog predmeta za maternji jezik, ovdje javno slobodno mogu da postavim pitanje da li se nakon svega nalazimo u neobranom grožđu ili ćemo dočekati da neko hoće da nas prebije kao vola u kupusu – a krajnji ishod oba ova scenarija je nepovoljan, pa vi sad vidite… - istakao je dr. Hodžić.

Naglasio je kako su ova pitanja jako osjetljiva.

- Nezahvalno je službeno površno izlaziti s nekim komentarima na proces reforme koja ima svoj samostalni tok, sve javne pozive za timove za razvoj cijelog procesa reforme, pozive za recenzente i slično... Službeno, mogu ovdje još jednom najaviti da će Institut za jezik UNSA na Svjetski dan pismenosti javno raspravljati o obrazovnim područjima nastave i pitanju integracije nastavnih predmeta u područja, pri čemu ćemo u raspravi imati ljude iz struke koji poznaju suštinska pitanja kurikularne reforme kao takve. Institut je u javnom dopisu medijima već među prvima iznio zvanični stav da podržava puni integritet nastave maternjeg jezika i mislim da je tu sve jasno. Međutim, kao roditelju četvero djece uključene u niže nivoe odgojno-obrazovnog procesa u Kantonu Sarajevo mogu reći da sve ovo oko kurikularne reforme definitivno unosi nemir i stvara izvjesne nove nejasnoće, uz jedno logično pitanje konkretno vezano za raspored časova – zar nije moglo biti i obrnuto (da se područja navedu u zagradi, a predmeti da se ipak postave u prvi plan)? – naveo je dr. Hodžić.

Kognitivnolingvistički aspekt ili psiholingvistički aspekt ovih pitanja su posebna priča, pojasnio je dr. Hodžić.

- U ranoj dobi znanje o svijetu usvajamo najviše pasivno, pa sad zamislite koje sve konotacije ima dijete koje u rasporedu časova ima to što ima. Dakako, naravno da nemamo fakultete na kojima se stječe kompetencija za „Izražavanje i stvaralaštvo“, pa je valjda upitno i to kako će se nastavni kadar snaći s novim izazovima (da je reforma zlatna kao što nije, opet mnogo rizikujemo ulazeći naprasno u nešto čemu ne znamo ishod) – a narativ o parcijalnom i integralnom znanju je tema koju ovdje i ne želim da otvaram. Sam pojam jezika je toliko širok, da je cijeli svijet u jeziku, a mi se brinemo da nam dijete možda neće imati isparcelisano znanje? Pa, zar sadržaji, ciljevi i ishodi nastave maternjeg jezika i književnosti mogu stati samo u izražavanje i stvaralaštvo? Nit je književnost samo stvaralaštvo, nit je jezik samo izražavanje. No, otom-potom. Vidjet ćemo se na Svjetski dan pismenosti – poručio je dr. Hodžić.

Protiv ovakvih reformi odmah su bili u sindikatu obrazovanja KS. Ukazivali su da na nezadovoljstvo nastavnog osoblja reformama, kao i na imenovanje predmeta, bez uspjeha.

Arifa Isaković, nastavnica historije u JU OŠ “Stari Ilijaš” iskazala je nezadovoljstvo kazavši da su “autorice i autori izgubili u procesu reforme obrazovanja!”

- Nakon uvida u sadržaje predmetnih kurikuluma i obrasce za izradu godišnjih planova i programa jasno je da autori Uputstva ne poznaju sadržaje predmetnih kurikuluma. Da su autori Uputstva proučili predmetne kurikulume uvidjeli bi, naprimjer, da nema korelacije između historije, geografije i biologije. Uputstvo sadrži i novi Nastavni plan i program za devetogodišnju školu, ali nastavnice i nastavnike upućuje na predmetne kurikulume koji su objavljeni još prije dvije godine i koji sadrže nastavne programe, što znači da su prvo izrađeni nastavni programi sa ishodima učenja, a zatim nastavni planovi!? Ovo je dosta neobičan redoslijed: prvo nastavni programi, pa tek dvije godine kasnije nastavni plan kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavezne, fakultativne i izborne nastavne predmete!? - istakla je Isaković.

Uz to u javnosti, kako kaže, postoje rasprave o ukidanju bosanskog jezika time što su u nastavnom planu i programu poistovjećeni nastavni predmeti i nastavna područja.

- Bilo bi mnogo jasnije da je izrađena posebna tabela za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, ako su već samo u prvoj trijadi predmeti grupisani u nastavna područja. Uz to, ako već fond časova ostaje isti, zašto su u ovoj trijadi predmeti grupisani u nastavna područja!? Možda da bi se stvorio dojam da kurikularna reforma donosi neke bitne promjene u odnosu na dosadašnji koncept osnovne škole? – navela je.

Pozitivna strana kurikularne reforme je oslobađanje nastavnika od doslovnog poštovanja nastavnih planova i programa, čime se i đaci rasterećuju.

- Samo je teško vjerovati da će ovom reformom učenici biti funkcionalno pismeniji. U ovoj reformi obrazovanja najteže je dešifrovati dokumente, odnosno shvatiti šta se očekuje od nastavnika i šta se osim terminologije mijenja, a istina je da se tresla gora, a rodio miš – istakla je Isaković.

Podcrtala je da se kurikularna reforma se provodi po uzoru na kurikulume evropskih država, ali i sa usko definiranim ishodima učenja učenici neće ostvariti bolje rezultate na međunarodnim testiranjima jer su školski sistemi u evropskim državama potpuno drugačije organizirani.

(Preporod.info)