Međunarodna zajednica izričita kada je riječ o zločinima: Visokopozicionirani političari nisu iznad zakona, niti su izuzeti od istrage i krivičnog gonjenja

Ratni snimak iz Kotor-Varoši, na kojem se vidi predsjednik NSRS Nenad Stevandić u fokusu je javnosti u Bosni i Hercegovini. 

Sporni snimak otvorio je brojna pitanja, od ponovnog aktueliziranja pitanja zločina u ovoj bosanskohercegovačkoj opštini, s obzirom na to da mnogi zločinci nisu odgovarali pred licem pravde pa do pitanja kako je moguće i da li je u redu da se presuđeni i osuđeni ratni zločinci bave politikom i to u državi u kojoj su počinili ratne zločine­!?

Naime, porazna činjenica je da među 4.000 osoba osumnjičenih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini koje nisu procesuirane ima i onih koje su trenutno aktivne u javnom životu u ovoj zemlji. 

Iz Tužilaštva BiH, koje raspolaže ovim brojkama, nikada nisu precizirali ko su te osobe, nego je rečeno da "među prijavljenim i osumnjičenim ima osoba koje se sumnjiče kao direktni izvršioci zločina, kao i osoba koje su bile u zapovjednim strukturama u institucijama vojske, policije i političke uprave u različitim strukturama na svim stranama".

Uprkos ovim činjenicama Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine za sve ove godine nije usvojila izmjene Izbornog i Krivičnog zakona koje se odnose na zabranu kandidiranja osuđenim ratnim zločincima, što je praksa u evropskim zemljama, gdje je kandidiranje na izborima onemogućeno takvim osobama.

Tragom evropske prakse Preporod.info poslao je upit Ambasadi Sjedninjenih Američkih Država (SAD) u BiH od kojih smo tražili da se očituju o političkom angažmanu osoba koje se dovode u vezu sa ratnim zločinima, kao što je slučaj s predsjednikom NSRS Stevandićem, kao i o izmjenama ovakvih slučajeva kroz Izborni zakon.

- Bosanskohercegovačke institucije nadležne za vladavinu prava imaju odgovornost da istraže sumnje o počinjenim ratnim zločinima. Istraga i procesuiranje ratnih zločina ključni su kako bi se osiguralo da pojedinci odgovaraju za zločine počinjene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Procesuiranje i krivično sankcionisanje ratnih zločina također je neophodno za suočavanje sa strašnim naslijeđem od 1992. do 1995. godine i stvaranje uslova za pomirenje unutar Bosne i Hercegovine. Visokopozicionirani političari nisu iznad zakona, niti su izuzeti od istrage i krivičnog gonjenja, te niti kazne, ako budu osuđeni - stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.

Iz OHR-a su za Preporod.info kazali da pravosudne i tužilačke institucije BiH imaju nadležnost da provedu istragu i izvedu pred lice pravde sve one koji su počinili zločin bilo koje vrste.

- Kada je riječ o osobama koje obavljaju političke ili druge javne funkcije, još je značajnije da se takve informacije što prije obrade i da se u takvim slučajevima brzo donese odluka - poručili su iz OHR-a.

Misija OSCE-a u BiH, kako je potvrđeno za Preporod.info, je upoznata sa videosnimkom koji se nedavno pojavio, a na kojem se vidi Stevandić koji se dovodi u vezu sa zločinima u Kotor-Varoši.

Istakli su da Misija kontinuirano poziva relevantne domaće institucije da procesuiraju sve predmete ratnih zločina na efikasan i efektivan način kroz potpunu provedbu (Revidirane) državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina (Revidirana strategija).

- Iako je postignut izvjestan napredak od usvajanja Revidirane strategije 2008. godine te njene revizije 2020. godine, 395 predmeta s identifikovanim osumnjičenim osobama i dalje nije riješeno. Bosna i Hercegovina mora ispunjavati svoju obavezu prema međunarodnom pravu i voditi efektivne istrage svih navoda ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Objava ovog videosnimka i zabrinutost koju je izazvao pokazuje koliko je okončanje ovih predmeta ratnih zločina od suštinskog značaja za uspostavu tačne i precizne historijske evidencije te, gdje ima dovoljno dokaza, utvrđivanje pojedinačne krivične odgovornosti od strane nezavisnog i nepristrasnog suda nakon pravičnog i fer suđenja - naveli su.

Poručuju da Misija nije i ne može biti zamjena za domaće političke ili pravosudne institucije.

- Domaće vlasti su odgovorne za demokratske procese u ovoj državi, u što spada donošenje zakona koji definiraju kvalifikacije za obavljanje kako imenovanih tako i izabranih javnih funkcija. Građani BiH mogu i trebaju koristiti svoju moć u pozivanju predstavnika ovih vlasti na odgovornost kroz slobodne i demokratske izbore i građansko zagovaranje -  kazali su nam iz Misije OSCE-a.

Dok međunarodna zajednica traži od domaćih predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti da sve koji se dovode u vezi sa ratnim zločincima sankcionišu, domaći predstavnici vlasti uporno svojim postupcima zločine i zločince podržavaju. Da je to tako pokazuje zadnji pokušaj ove godine da se usvoje izmjene Krivičnog zakona, a koje je zadnjih mjeseci u parlamentarnu proceduru uputio poslanik SDP-a BiH u tom domu Saša Magazinović.

Intencija ovih izmjena bila je onemogućiti otkup kazne s obzirom na to da se, prema Krivičnom zakonu BiH, počinjenje ratnog zločina u Bosni i Hercegovini, ukoliko neko bude osuđen za stravična krivična djela na godinu dana može otkupiti po cijeni koja iznosi 100 KM po jednom danu. Osam osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine zamijenili su u Bosni i Hercegovini, u posljednjih pet godina, zatvorsku kaznu novčanom. Slobodu su kupili za 36.500 KM po osobi.

(A.N./Preporod.info)