Popis stanovništva u BiH neće biti održan ni ove godine: Još uvijek nije određen datum, niti je budžetom predviđen novac
![Popis stanovništva u BiH neće biti održan ni ove godine: Još uvijek nije određen datum, niti je budžetom predviđen novac](/media/article/44048/original/popis-stanovnistva-u-bih-nece-biti-odrzan-ni-ove-godine-jos-uvijek-nije-odreden-datum-niti-je-budzetom-predviden-novac51077.jpg)
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova teško da će biti proveden ove godine u Bosni i Hercegovini, iako bi se po pravilu EU trebao provesti svakih 10 godina, jer je posljednji održan 2013.
Safet Softić, delegat (SDA) u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici pitao je koje je aktivnosti poduzelo Vijeće ministara BiH u realizaciji popisa stanovništva u BiH.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u svom odgovoru je kazala da je za provođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova nužno odrediti datum, te da su sredstva za to planirana u budžetu, što sudeći po njenom daljem odgovoru, trenutno nije slučaj ni u jednom od ova dva fakta.
Naime, budžetom BiH za 2023. godinu nije predviđen novac za te aktivnosti, a nije određen ni datum.
Krišto je podsjetila da su Članom 19. i 27. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH tačno pobrojane institucije koje su zadužene za organiziranje i provođenje popisa stanovništva, te kakve obaveze i aktivnosti shodno zakonom moraju poduzeti kako bi se odredio sam datum popisa.
- Dva su ključna elementa, budžet i datum početak popisa. Prije nego što budu definisan datum moraju se usvojiti i drugi bitni elementi koji se odnose na popis. Imajući u vidu značaj popisa i njegovog kvalitetnog organiziranja, a shodno zakonu, potrebno je provesti mnoge pojedinosti koje moraju biti primarno uređenje, a to su pored datuma popisna pitanja, iznos finasiranja, mape popisnih krugova i metodoloških organizacijskih dokumenata, kao i provedena nabavke IT opreme, te pilot projekat sa cijelim testiranjem predloženih rješenja, čitav niz aktivnosti. Kada je izvijesno da neće biti nikavih promjena onda možemo pristupiti popisu – istakla je Krišto.
Naglasila je i da je Agencija za statistiku BiH u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku dužna izraditi nacrt Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i tek tada ga uputiti Vijeću ministara BiH na dalju procedure.
Inače, posljednji popis stanovništva je bio 2013., tri godine nakon većine zemalja svijeta. Tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor je bio hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH. U većini zemalja popis stanovništva se vrši svakih deset godina, početkom nove dekade. Hrvatska i Srbija provele su popis 2021. godine i prošle godine objavile rezultate.
Iz državne agencije su ranije kazali za naš portal da su formirali radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva, bez kojeg nema popisa. Dostavili su ga entitetskim zavodima na mišljenje. Međutim, entitetski zavodi su utvrdili da se “prijedlog zakona ne može finalizirati, jer u tom prijedlogu nema ključnih pojedinosti”.
Prema popisu iz 1991. godine, u BiH su živjela 4.377.033 stanovnika. Među njima je bilo 43,47 posto muslimana (Bošnjaka), 31,21 posto Srba, 17,3 posto Hrvata te 5,53 posto Jugoslavena, dok je ostalih naroda i narodnosti bilo ukupno oko 2,4 posto.
Prema rezultatima jedinog poslijeratnog popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika. Po tom popisu, Bošnjaka je bilo 50,01 posto, Srba 30,8 posto, Hrvata 15,4 posto, a “ostalih” 3,7 posto.
U političkom smislu, popis stanovništva je bitan, jer na nekim nivoima vlasti, naprimjer u vladama i institucijama entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, broj ministara i zaposlenih iz određene etničke skupine (Bošnjaka, Hrvata, Srba i “Ostalih”) se određuje po njihovom broju po popisu iz 1991. godine.
Slično je i s brojem zaposlenih u vojsci ili policijskim agencijama na državnom nivou. Tako je definirano Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom, jer se smatralo da će to potaknuti povratak izbjeglica u prijeratna mjesta. Na nekim nivoima vlasti ili institucijama, zakonski se mora poštovati zastupljenost “po posljednjem popisu”.
Inače, popis se definira kao najopsežniji izvor podataka o nekoj državi. Vlastima su ti podaci nužni za provedbu raznih ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja.
(Preporod.info)