Herenda: Gotovo svi zdravstveni radnici u BiH doživjeli neki oblik nasilja na radnom mjestu
Nasilje nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini izuzetno je rašireno i predstavlja ozbiljan problem za zdravstveni sistem, pokazuje istraživanje “Prevalencija i uticaj nasilja na radnom mjestu nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini“ koje su proveli nefrolog mr. sci. dr. Vedad Herenda, Elvedina Žiga i Dženana Hrlović.
Prema riječima dr. Herende, čak 93,4 posto zdravstvenih radnika tokom karijere doživjelo je neki oblik nasilja, dok je 70,6 posto navelo da su bili izloženi nasilju u posljednjih 12 mjeseci. Najčešći počinitelji su osobe iz okoline pacijenta.
– Nasilje na radnom mjestu obuhvata incidente u kojima su radnici zlostavljani, ugrožavani ili fizički napadnuti u okolnostima vezanim za njihov posao, uključujući i putovanje na posao. Zdravstveni radnici su zbog stalnog kontakta s pacijentima posebno izloženi riziku od agresije, što čini čak 75 posto svih prijavljenih slučajeva nasilja na radnom mjestu – rekao je dr. Herenda.
Naučni rad objavljen je u posljednjem broju međunarodno recenziranog časopisa Croatian Medical Journal, a istraživanje je provedeno pomoću upitnika Svjetske zdravstvene organizacije, u kojem su učestvovali zdravstveni radnici različitih profila.
Rezultati pokazuju da je verbalno nasilje najrasprostranjeniji oblik zlostavljanja, javlja se dva do deset puta češće od fizičkog nasilja, naročito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pojava nasilja u BiH viša je nego u većini zemalja jugoistočne Evrope – viša nego u Bugarskoj i Srbiji, ali niža kada je riječ o fizičkom nasilju. Slične stope zabilježene su u Gruziji, Etiopiji i Bangladešu, dok su stope verbalnog nasilja u BiH čak više nego u Latinskoj Americi.
Dr. Herenda podsjeća da su ranije međunarodne studije među značajnim riziko faktorima navodile nedostatak osoblja i duge liste čekanja na uslugu, što je potvrđeno i ovim istraživanjem.
Situacija je posebno zabrinjavajuća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje ustanove često nemaju adekvatno obezbjeđenje, za razliku od bolnica.
– Mnogi zdravstveni radnici izrazili su zabrinutost da će se nasilje u budućnosti pogoršati. Sličan trend bilježi se i u drugim zemljama, primjerice, u Velikoj Britaniji se broj napada na zdravstvene radnike u primarnoj zaštiti udvostručio u posljednjih pet godina – kazao je dr. Herenda.
Iako su nalazi zabrinjavajući, institucionalni odgovor na nasilje ostaje slab. Mnogi zdravstveni radnici ne prijavljuju incidente zbog nepovjerenja u sistem, straha od odmazde ili nepostojanja jasnih procedura. Većina onih koji su nasilje prijavili bila je nezadovoljna načinom na koji su njihovi slučajevi riješeni.
– Bosna i Hercegovina nema posebni zakon koji bi štitio zdravstvene radnike od nasilja. Postojeći zakoni o radu i zdravstvu su neprecizni i često se ne provode, dok izostanak strožih kazni dodatno otežava borbu protiv ovog problema – upozorio je dr. Herenda.
Prema njegovom mišljenju, uz postojeće zakonske reforme, potrebna su dodatna rješenja kojima bi se nasilje nad zdravstvenim radnicima kriminalizovalo, kao i uvođenje vidljivog sigurnosnog osoblja te politika nulte tolerancije u zdravstvenim ustanovama.
– Nasilje nad zdravstvenim radnicima ne pogađa samo pojedince, već direktno ugrožava i kvalitet zdravstvene zaštite. Pružanje usluga je otežano i postaje sve skuplje, što se osjeti u cijelom sistemu. Ako se ne reaguje na vrijeme, zdravstveni sistem može ostati bez stručnog kadra, posebno u primarnoj zaštiti, što bi dodatno smanjilo dostupnost usluga građanima – zaključio je dr. Herenda.
(Preporod.info)
