Muftija goraždanski na mevludu u Blagaju: Ponos je dvije hiljade godina krasio naš narod

U okviru programa obilježavanja 30. godišnjice odbrane južnog dijela Mostara od HVO-a i HV-a, sinoć je u avliji Blagajske tekije proučen mevludi-šerif i poklonjena hatma-dova šehidima odbrambeno-oslobodilačkog rata.

Mevlud su proučili mostarski imami, a prigodan vazi-nasihat održao je goraždanski muftija Remzija-ef. Pitić.

Muftija se osvrnuo na važnost pravilne upotrebe terminologije i činjenica iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Kao jedan od neprimjerenih termina naveo je riječ rat, što ni u kom slučaju ne odgovara istini, jer se radilo o brutalnoj agresiji zvanične države Jugoslavije i njene vojske JNA na goloruki narod.

Podsjetio je na značenja riječi šehid i suštinska značenja njihove izabranosti da trajno budu svjedoci vremena, da trajno budu inspiracija kako se i na kakav način brani domovina, čast, dostojanstvo, porodica i vjera.

Na ličnom primjeru nepristajanja na poziciju stradalništva, jer je od posljedica ranjavanja svih proteklih godina kao 80 postotni ratni vojni invalid svesrdno angažirao na poslovima u svom domenu, apostrofirao je odnos pojedinca prema državi Bosni i Hercegovini.

- Svako od nas može postaviti pitanje šta je dobio od države. I ja sam mogao uzeti invalidninu i od kafane do kafane govoriti koliko sam umoran, ali nisam jer to nije fer, nisam ranjen na Treskavici i ne zaslužujem titulu ratnog vojnog invalida. Ja sam to davno sa sobom smirio. Ja mogu raditi još - rekao je muftija Pitić.

Iz ovog primjera poručio je kako paradigma svakog čovjeka treba biti kako biti od koristi, a ne na teretu drugome.

Upozorio je na neutemeljene opservacije kako nije malo imati državne granice i slobodu u njoj.

- S druge strane trebamo se zapitati, a šta smo to izgubili u ovom vremenu. Vlastitim pristankom, izgubili smo ponos koji je dvije hiljade godina krasio ovaj narod - rekao je muftija Pitić, istaknuvši kako se nikada ne treba pristajati na sitne materijalne i društveno-statusne ustupke koji će utjecati na budućnost Bosne i Hercegovine.

U vazu je kratko prokomentirao dijelove sure Feth, u čijem je etimološkom prevodu prepoznao riječ i značenje slobode, kao najvećeg stadija ljudskog bivstovanja.

Kao ilustraciju takve vrste slobode naveo je činjenice da su borci Armije Republike Bosne i Hercegovine dobrovoljno pristajali da provedu četiri godine u rovovima i borbenim linijama, a ne nikako zbog osjećaja materijalnih zadovoljština i drugih ovodunjalučkih interesa.

(Hasan Eminović/Preporod.info)