Trideset godina šutnje, trideset godina živih rana

Prigodnim programom i učenjem hatma-dove jučer je u Žuljima obilježena 31. godišnjica stradanja nedužnog civilnog stanovništva ovog malog hercegovačkog sela, smještenog na južnim padinama podveleškog platoa.

U krvavom pohodu jedinica JNA i Vojske RS-a 14. juna 1992.g. ubijeno je njih 34. Do danas, 31 godinu poslije, posmrtni ostaci čak njih 30 nisu pronađeni.

U Nevesinje je tih sudbonosnih dana odvedeno 20 mještana, gdje im se gubi svaki trag.

U selu je ubijeno prvog dana napada dvoje stanovnika, a 12 žena i jedno dijete su svirepo likvidirani. Ni njihove kosti nisu pronađene.

- Ono što danas možemo poručiti sa ovog mjesta je da je, bez obzira na to kakvo vrijeme dolazilo, naša obaveza da čuvamo sjećanje na te događaje, da čuvamo sjećanje na naše šehide, na sve nače ubijene članove porodice, da ne dozvolimo da njihova žrtva ne bude zaboravljena - u uvodnom obraćanju istakao je Ibrahim-ef. Ćatić, napomenuvši da je prilikom napada agresorske vojske cijelo selo spaljeno i minirano.

Odgovor na strahote koje su preživili, kazao je, očitovan je u izgradnji spomen-obilježja izgrađenog ispred mjesne džamije, na mjestu gdje su zločinci sabrali civilno stanovništvo pred konačnu likvidaciju, ali i u neugasloj želji preživjelih mještana da se vraćaju, posjećuju obnovljene domove.

- Imena ispisana na spomen-ploči nas obavezuju da svake godine u junu dođemo ovdje, da ih se sjetimo i da nikada ne zaboravimo šehide našeg sela - naglasio je Ćatić.

Pozvao je okupljene da čuvaju svetost obnovljene džamije, da taj emanet prenose na buduće generacije da u njoj revnosno i posvećeno obavljaju namaze kako su to činili i njihovi bliži i dalji preci.

Sjećanje na šehide, bilo da su nedužno ubijeni civili ili da su kao pripadnici Armije i MUP-a RBiH poginuli u borbama za slobodu Bosne i Hercegovine, je trajna obaveza svih patriota ove zemlje, jedna je od poruka muftije u penziji Seid-ef. Smajkića, poslanih sa ovog skupa.

- BiH nije oblikovana onako kako smo mi to željeli. Naši šehidi su svojom žrtvom omogućili da ona bude priznata u Ujedinjenim nacijama i ovakvim programima sjećanja na njih mi i dalje branimo ideale za koje su se borili. Borba za Bosnu i Hercegovinu je trajan proces - kazao je muftija Smajkić.

Primijetio je da su se Bošnjaci u minulim desetljećima pomalo zagubili, misleći da su ostvarili međunarodno priznanje i da je to garancija opstanka ravnopravnosti, vladavine prava, međutim, posljednjih godina suočili su se sa saznanjem da to nije baš tako.

- Ne sumnjam u konačne rezultate naše borbe, poštenih ljudi, poštenih političara koji će uspjeti da i ove iskazane želje našeg naroda budu ostvarene - kazao je Smajkić.

U tom kontekstu iz svog bogatog radnog iskustva prisjetio se zavjereničkih inicijativa, izjava i procesa, anemičnih i licemjernih, pojedinih zvaničnika Međunarodne zajednice koji su nijemo posmatrali zločine i genocid nad Bošnjacima, jer su na Bosnu i Hercegovinu gledali kao na "jedinu muslimansku državu u Evropi".

Na kraju programa muftija Smajkić i Ibrahim-ef. Ćatić dodijelili su vakufname za adaptaciju džamije, uređenje spomen-obilježja i abdesthane.

(Hasan Eminović/Preporod.info)