Kupres: Otvorena nadograđena Ahmed Fadil-pašina džamija

Obraćanje zvaničnika i svečani čin otvaranja obavljen je od 12 do 13 sati kad je uslijedio prvi zajednički podne namaz u, po drugi put nakon rata, obnovljenoj i ovoga puta proširenoj Fadi-pašinoj džamiji, koja je sa pratećim edukativnim, uredskim i drugim sadržajima površine 350 metara kvadratnih, a ukupna investicija iznosila je oko 300.000 KM. Glavni investitori su bili Kuvajćani iz porodice En Nurijj Abdu-l-Halik En Nurijj, a ima i domaćih donatora iz nekoliko kupreških porodica, kao i drugih. Kamen temeljac obnovi džamije je postavljen 8. maja 2014., a radovi su okončani krajem ramazana 2016. godine.

Na svečanosti bila dvojica muftija
Na svečanosti je izražena zahvalnost svim donatorima i ljudima koji su rekonstrukciju i gradnju džamije pomogli na bilo koji način, a među kojima je i načelnik općine Kupres Perica Romić, koji je u potpunosti podržao ovaj projekt. Svečanost je upotpunjena i nastupom hora Medžlisa IZ Bugojno, a ašere je proučio dr. Sead ef. Mekić. Džamiju su otvorili Ibrahim Halid el-Bedr u ime glavnog donatora iz Kuvajta, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, muftija zenički i izaslanik Rijaseta IZ u BiH Ejub ef. Dautović i predstavnici MIZ Bugojno, a uz njih prisutnima su se obratili i načelnik općine Perica Romić i predstavnik Katoličke crkve u Kupresu don Marko Tomić. Načelnik Romić je poželio dobrodošlicu svima koji su došli na otvorenje džamije za koju se nada da će služiti svojoj svrsi, a nazvao je i selam svima što je jako pozitivno odjeknulo među vjernicima, dok je don Tomić naglasio važnost očuvanja mira i zajedničkog života Kuprešana.

Glavni imam MIZ Bugojno Vehid ef. Arnaut je, između ostalog, rekao: „Ovo je veliki dan za Kuprešane i MIZ Bugojno. Džamija na Kupresu je stoljećima bila simbol dini islama i neobična je radost spoznaja da malobrojni povratnici nastavljaju njegovati i praktikovati islam na ovom prelijepom dijelu naše zemlje. Dobro je što se desio povratak Bošnjaka na Kupres, te što je u sadašnjem obliku džamija dodatno ukrasila razglednicu Kupresa“.

„Dolazim iz Kuvajta, zemlje koja voli da daje i dijeli što je dokaz i ovaj projekt i još njih dvadesetak u BiH koje su naša zemlja i naši ljudi finansirali. Posebna mi je čast spomenuti porodicu En Nurijj Abdu-l-Halik En Nurijj, čiji glavni donator trenutno nije najboljeg zdravlja pa nije sa nama. Želimo da ova džamija bude istinski dvorac islama iz kojeg će se širiti koegzistencija i tolerancija“, kazao je Ibrahim Halid el-Bedr koji je govorio u ime glavnog donatora.

Muftije Ahmed ef. Adilović i Ejub ef. Dautović su zahvalili svima koji su došli na otvaranje, te na bilo koji način pomogli obnovu džamije, a posebno su se zahvalili glavnim donatorima, kao i lokalnoj vlasti i Katoličkoj crkvi na podršci. Sa srebreničkim cvijetom na reveru muftija Adilović se prisjetio i Srebrenice, te poželio da se ona nikada više nikome ne ponovi, ali i podsjetio da je selam univerzalni pozdrav vjernika koji znači da želimo mir i dobro onome koga pozdravljamo, te dodao da su taj pozdrav koristili i raniji poslanici, odnosno da se nalazi i u Bibliji i Tevratu.

Hadžinica Fazila
Kupreška džamija jeste u posljednjem ratu bila devastirana, ali nije bila srušena. Džamiju je i tokom rata otvarala i održavala hadžinica Fazila Mandžuka koja je jedina od Bošnjaka cijeli rat izdržala u Kupresu, a kasnije je to radila skupa sa svojim suprugom hadžijom Muhamedom kad se vratio iz izbjeglištva, pa su njih dvoje i Safet Pilić, koji se uz hadžiju Muhameda prvi vratio na kupreška zgarišta, nekoliko godina bili jedini bošnjački povratnici od predratnih oko 800 Bošnjaka. I hadžinca i hadžija su preselili na bolji svijet, on prije par godina a ona lani, tako da su ipak dočekali prvu poslijeratnu obnovu Fadil-pašine džamije i završetak vrha munare, od šerefe pa naviše, koji je izbijanjem posljednjeg rata ostao nedovršen. Dočekali su i njeno zvanično poslijeratno proklanjavanje i postepeno okrupnjavanje džemata na stotinjak povratnika koliko ih je danas.

A najzaslužniji za prvu poslijeratnu obnovu Fadil-pašine džamije su uz hadžiju i hadžinicu Mandžuke i predsjednika Merhameta Safeta Pilića, bili Pruščani i Vakufljani (braća Abdulah i Husein Čepalo, prusački imam Sakib ef.Began, bivši načelnik općine Donji Vakuf rahmetli Arif Magrdžija) zatim, Husein Smajić, braća Terzić, ŠPD Koprivnica, Džemil Ugarak, te stotinjak kupreških bošnjačkih povratnika, koji nakon kakve svečanosti, baš kao i Srebreničani nakon obilježavanja godišnjice genocida do narednog susreta ostaju sami. Za drugu obnovu i proširenje Fadil-pašine džamije najzaslužniji su Kuvajćani.

Vrijedno je spomenuti da je Fahrudin -ef. Makić jedini kupreški imam.