Ljevaković: Stanje društva je svojevrsno ogledalo učenih ljudi

Učeni ljudi trebaju biti savjest društva, jer oni obrazuju i usmjeravaju ljude - poručio je u bajramskom intervjuu zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i fetvai-emin prof. dr. Enes-ef. Ljevaković.

Zamjenik reisul-uleme govorio je problemima i izazovima sa kojima se suočavaju muslimani danas, navodeći da su muslimani članovi društava i građani država u kojima žive, i da se svi globalni, regionalni i lokalni izazovi i problemi s kojima se suočavaju ta društva i države, bilo da je riječ o ekonomskim, sigurnosnim, političkim, ekološkim i drugim problemima i izazovima, tiču i dotiču i muslimana kao članova tih društava.

- Danas su u većini društava i država najveći izazovi ekonomski razvoj koji će omogućiti podmirivanje osnovnih životnih, a potom i ostalih potreba stanovništva te kreiranje sigurnog okruženja koje je neophodna pretpostavka ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja. Tako je bilo i u prošlosti, a bit će i u budućnosti. Nisu bezrazložno ove dvije vrijednosti (ekonomija/trgovina i sigurnost) u suri Qurejš označene kao dvije velike Božije blagodati koje su uživali stanovnici Mekke (Kurejšije) zahvaljujući činjenici da su stanovali u blizini Kabe i brinuli se, na svoj način, o njoj i njezinim hodočasnicima - naveo je Ljevaković.

Govoreći o specifičnim izazovima i problemima s kojima se suočavaju muslimani danas, kazao je da su jako brojni i teško rješivi, posebno kad se radi o općoj društvenoj problematici, jer su u uzročno-posljedičnoj vezi, tako da je rješavanje jednog uvjetovano rješavanjem niza drugih problema, uključujući i one globalnog karaktera.

- Ovom prilikom bih istakao neke od tih problema, kao što su nedovoljna razvijenost, pa i siromaštvo koje zahvaća nemali broj muslimanskih država i društava, zatim, nedovoljno razvijen obrazovni sistem, nedostatak sloboda i građanskih prava, prenaglašenost etničke i nacionalne odrednice nauštrb opće islamske odrednice njihovog identiteta, podijeljenost po raznim osnovama, sektaški sukobi, uključujući i međusobne ratove, odsustvo brige pa i nedostatak svijesti o višim ciljevima i cjelini interesa ummeta, otuđenost političke i intelektualne elite i njihov podanički odnos prema svjetskim moćnicima, zanemarivanje uloge žena u društvu i tako dalje - naveo je on, dodajući da se sve to reflektira na opće društveno stanje i klimu u muslimanskim društvima i državama, pa i na specifične "islamske" probleme i pitanja kojima se bavi vjerska, ulemanska inteligencija u nastojanju da iznađe odgovore na njih vodeći računa o vremenu i prostoru kao i o općem društvenom ambijentu i poretku.

Kazao je da je, ako bismo se zapitali odakle započeti raspetljavati ovo zamršeno klupko problema, odakle krenuti u otklanjanje njihovih uzroka i rješavanje problema, osnova i početak svih početaka jeste vraćanje pravilnom i sveobuhvatnom razumijevanju prvog ajeta Objave - "Ikre" (Uči, čitaj u ime tvoga Gospodara Koji stvara).

- Krenuti u društveni oporavak i revitalizaciju naukom, znanjem i odgojem. Tako je pokrenut proces moralne, duhovne i civilizacijske obnove čovječanstva u vrijeme Muhammeda, a.s. To je put na koji je Kur'an pozvao Poslanika, a.s., i sve ljude - potcrtao je Ljevaković.

Što se tiče Bošnjaka (i muslimana u Bosni i Hercegovini općenito), Ljevaković je ocijenio da i oni, kao i drugi muslimanski narodi, imaju svoje posebne izazove i probleme, koji su brojni i složeni.

- Mnogi od njih su posljedica individualnih, subjektivnih propusta i slabosti, dok su mnogi drugi posljedica objektivnih okolnosti i složenosti naše unutrašnje (bosanske) i vanjske strukture i arhitekture međunarodnog poretka, relacija i upliva faktora koji imaju svoje interese svugdje, pa i kad je posrijedi naša regija i domovina - smatra on.

Podsjetio je da se još uvijek suočavamo s kršenjem osnovnih ljudskih prava u mnogim dijelovima naše domovine, posebno manjem bosanskohercegovačkom entitetu, s aparthejdom i segregacijom, s prijetnjama secesijom, političkim ucjenama, velikodržavnim pretenzijama komšija i susjeda...

- Suočeni smo s iseljavanjem stanovništva, posebno mladih ljudi, s nefunkcionalnim, razrokim državnim uređenjem, s raširenom korupcijom kao i njenim sve učestalijim instrumentaliziranjem u političke svrhe, s unutrašnjim podjelama i atomiziranjem našeg društvenog i političkog bića, s medijskim manipulacijama i sluđivanjem naroda, s izrazitim padom nataliteta itd. Uobzirujući sve ove velike (egzistencijalne) probleme i izazove, problemi kojima se bavi ulema, općeteološke i fikhske naravi, uz svu njihovu (nerijetko životnu) važnost za širu i užu vjerničku populaciju, bivaju silom prilika potisnuti u drugi plan - kazao je Ljevaković.

Naznačio je neke od tih (teoloških/fikhskih) savremenih izazova i pitanja na koje naša ovovremena ulema pokušava dati odgovore.

- Pored već "starih" (bio)etičkih pitanja, poput transplantacije ljudskih organa, eutanazije, abortusa, kloniranja, zloupotrebe droga, surogat majčinstva te savremenih pitanja u oblasti poslovnih transakcija, savremene zekatske problematike, već nam savremeni trendovi i (neislamski) životni stilovi isporučuju probleme uzrokovane promjenom spola, kremiranjem (prinudnim ili dobrovoljnim) posmrtnih ostataka umrlih osoba/muslimana po porijeklu, uvođenjem u opticaj kriptovaluta, masovnim korištenjem vještačke inteligencije itd. Izučavanju i rješavanju ovih problema i pitanja valja pristupati institucionalno, odgovorno, multidisciplinarno. Osim toga, mi imamo i naše džemate i vjerničku populaciju u iseljeništvu (dijaspora) koja ima svoje specifične problema i koje valja rješavati.

I ovo malo što je spomenuto dovoljno govori o složenosti i zahtjevnosti bavljenja ovom problematikom, a posebno kad je posrijedi pronalaženje rješenja za njih - istaknuo je Ljevaković.

Ljevaković se osvrnuo i na položaj Bošnjaka danas u srcu Evrope, gdje na originalan način žive i prakticiraju vjeru. 

- Mišljenja sam da je njihov položaj danas mnogo bolji nego u mnogim ranijim dionicama naše povijesti.

Obrazovaniji su, ekonomski jači, svjesniji svoga identiteta i svojih autentičnih vrijednosti, prisutniji su i utjecajniji u društvenim procesima, spremniji su na angažman unutar naših džemata i aktivnostima Zajednice.

Polahko se oslobađaju nametnutih i samonametnutih kompleksa, relativno uspješno se nose s pokušajima diskreditacije, stigmatizacije, stereotipizacije, izolacije, asimilacije, fragmentacije. Džamije, mesdžidi i mektebi su nam sve uređeniji i opremljeniji, odgojno-obrazovne ustanove sve kvalitetnije; polahko izgrađujemo vlastite medije i izlazimo u javnost s našim narativom. Unatoč ispadima i aktivnostima raznih desničarski, ekstremistički, rasistički, fašistički nastrojenih pojedinaca i skupina, javno mnijenje i na Zapadu i na Istoku, malo-pomalo, postaje sve senzibiliranije/prijemčivije za prisustvo islama i muslimana u javnoj sferi u tim društvima - kazao je on.

Dodao je da je kod značajnog dijela našeg naroda prisutna stanovita rezignacija, razočarenje u političke elite, sklonost pasivizmu i čekanju da se stvari same od sebe riješe.

- Jasno je da takav mentalitet i takav odnos otežavaju efikasnije suprotstavljanje negativnim pojavama i tendencijama kod nas i u svijetu. Nužno je ovdje podsjetiti na mnogocitirani, a praktično prilično zapostavljeni kur'anski ajet koji kaže da "Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok se ne promijeni iznutra". Mijenjajmo se nabolje pa će se i stvarnost, Božijom voljom i određenjem, promijeniti nabolje - naglasio je zamjenik reisul-uleme.

Smatra da "muslimanski narodi i društva, pored svih slabosti i nedostataka, posjeduju i neke komparatvine prednosti na koje će, htjeli to ili ne, morati računati i drugi".

- To su relativno mladi narodi i nacije, s dosta neiskorištenih prirodnih resursa, otvoreni za druge i suživot različitosti. Dijalog, zajednički interesi i vrijednosti dovoljan su zalog za plodonosnu saradnju svih različitosti u našem užem i širem okruženju. Ako budemo pametni i racionalno promišljali, okrenut ćemo se jedni drugima s iskrenim namjerama i konstruktivnim odnosom. Općenito, trebamo s optimizmom gledati na budućnost. Nemamo pravo biti pesimisti. "Vel akibetu lit-takva" ("A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak" - poručuje nam Svevišnji u Kur'anu (sura Taha, 132) - kazao je Ljevaković.

Ljevaković je odgovorio i na pitanje u kojim segmentima društva danas je najvažnije da učeni budu savjest.

- Učenjaci/ulema su nasljednici Božijih poslanika i vjerovjesnika. Nose, razumijevaju, tumače, primjenjuju i promoviraju njihov nauk i njihovu misijsku zadaću. Njihova odgovornost je nesumnjivo velika. Oni trebaju biti savjest društva, jer oni obrazuju i usmjeravaju ljude.

Stanje društva je svojevrsno ogledalo učenih ljudi. U njemu se vidi njihov rad ili nerad, briga ili nemar, ambicija ili nezainteresiranost, čestitost ili pokvarenost. Uzornost učenjaka, njihova pozicija i status "savjesti kolektiva" važna je u svim segmentima društva u skladu s važnošću i pozicijom dotičnog dijela/segmenta društva.

Budući da je važnost pojedinih segmenata društva promjenjiva kategorija, da se sagledava i samjerava u svjetlu procjene prioriteta i potreba samoga društva, danas je ona, čini mi se, najvažnija u duhovnoj, obrazovnoj, kulturnoj, medijskoj i političkoj sferi i segmentima društva, bez minimiziranja njene uloge u drugim oblastima i segmentima društva - naglasio je on.

Dodao je da od odgovornosti za opće stanje u društvu nisu oslobođeni ni ostali dijelovi društva, obični ljudi, koji svojim ne/djelovanjem mogu bitno utjecati na društvene procese.

- Prilikom glasanja na izborima jednako je vrijedan glas učenjaka kao i običnog građanina. Svačija savjest je ovdje važna. Vjerovjesnik, a.s., je naglasio da je svako od nas "pastir/čuvar i bit će odgovoran za ono što mu je povjereno na brigu i čuvanje" - istaknuo je Ljevaković.

Podsjećajući na to da budućnost naroda, društva, zajednice u najvećoj mjeri zavisi od mladih generacija, njihovog pravilnog odgoja, obrazovanja i usmjerenja, zamjenik reisul-uleme je ukazao i na to šta i kako mladima govoriti danas. 

- Društvo, odnosno zajednica koja podbaci u ovom segmentu rizikuje da izgubi mladu generaciju i dovede u pitanje svoju budućnost.

Želimo da naša omladina bude lijepo odgojena i moralna, da bude obrazovana, odgovorna, svjesna vremena i prostora u kojem živi, da čuva svoj identitet, svoju vjeru, kulturu, tradiciju i jezik, da se aktivno uključi u sve pozitivne i korisne društvene aktivnosti i da dā svoj doprinos općoj humanizaciji društva i odnosa u njemu.

Mi stariji imamo neke svoje metode, svoja viđenja prioriteta i vrijednosti koje nastojimo prenijeti i posvijestiti mladim ljudima, koja često ne korespondiraju s željama i očekivanjima mladih ljudi. Oni imaju svoja promišljanja, svoje prioritete, svoje želje i ambicije. Mislim da oba pristupa i viđenja imaju svoje mjesto i opravdanje i ne treba ih sukobljavati a potom odbacivati ovaj ili onaj pristup - kazao je on.

Ocijenio je da nam je neophodna mudrost, iskustvo i znanje starijih, s jedne strane te snaga, polet, entuzijazam i ambicioznost mladih ljudi, s druge strane.

- Mlade osobe treba upoznavati, ali ne i previše opterećivati prošlošću i problemima minulih stoljeća i generacija, treba im se obraćati jezikom koji razumiju, prilagođenim njihovom mentalitetu, obrazovnom nivou, shvatanju, govoriti im o temama koje ih zanimaju, ono što će im koristiti u suočavanju sa svakodnevnim izazovima u svom okruženju. Islamska zajednica shvata važnost rada s mladima te je pokrenula niz programa i projekata namijenjenih edukaciji i usmjeravanju mladih ljudi. Jedan od tih projekata je i Mreža mladih koja okuplja našu omladinu na nivou džemata, medžlisa, muftijstava i Rijaseta i kroz koju mladi ispoljavaju svoje kreativne sposobnosti, usmjeravaju svoju energiju, znanje i ambicije na društveno korisne projekte i aktivnosti. Oni će sutra, ako Bog da, preuzeti emanet brige za naše džemate i našu Zajednicu.

Što više uložimo u njih, više će nam se vratiti u radu za Zajednicu i njenu misiju - poručio je, između ostalog, Ljevaković.

Bajramska radost će ove godine biti pomiješana s tugom i sjećanjem na žrtve zločina počinjenih u Vlasenici. Drugog dana Bajrama, kada obilježavamo i Dan šehida, bit će klanjana šehidska dženaza u Vlasenici. Ljevaković je tim povodom kazao da je obaveza svakog Bošnjaka da se u danima Bajrama preispita koliko smo, i koliko možemo učiniti za sva mjesta u kojima su počinjeni zločini, te za žrtve genocida i zločina.

- Nažalost, još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima brojnih naših šehida i žrtava zločina počinjenih diljem naše domovine kako bismo im klanjali dženazu i vratili zemlji bosanskoj, kako priliči i dolikuje, ukopom u naša šehidska mezarja. Drugi dan Ramazanskog bajrama obilježava se kao Dan šehida, radi podsjećanja na njihovu žrtvu i vrijednosti za koje su se borili i pali kao šehidi. U Vlasenici su, kao i u brojnim drugim našim mjestima, posebno u istočnim dijelovima Bosne, u Prijedoru i okolini, počinjeni teški ratni zločini, uključujući i zločin genocida u Srebrenici i Žepi, i u drugim mjestima, s ciljem uništenja jednog naroda. Hvala Allahu, taj cilj nije ostvaren kako je zamišljeno i planirano i danas smo u prilici da govorimo o tim zločinima, da se sjećamo naših šehida, da se koliko-toliko pobrinemo za njihove porodice, da obilježimo sva mjesta većih masovnih zločina i egzekucija.

Poruka obilježavanja ovog Dana jeste da i u danima naše najveće (bajramske) radosti, nakon ispoštenog ramazana, ne zaboravljamo naše šehide, da su u našim mislima i srcima, da cijenimo njihovu žrtvu i da ćemo ustrajati u borbi za vrijednosti zbog kojih su pali kao šehidi - kazao je on.

Na kraju, poručio je da su dani Bajrama prilika za međusobne posjete, druženje, razmjenu bajramskih čestitki, za bajramske darove i želje, za međusobno praštanje i zbližavanje.

- U tom smislu, bajramski dani donose osvježenje, lijepu atmosferu, mirisan ambijent, ugođaj za tijelo i dušu. Sve su to lijepe pretpostavke za duhovni preporod i ozdravljenje našeg društva. Neka u tom ozračju proteknu i ovi bajramski dani. Bajram šerif mubarek olsun - poručio je zamjenik reisul-uleme prof. dr. Enes-ef. Ljevaković.

(Preporod.info)