Ramazanski kviz 2023: Bajraktar islama

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini će i ove godine u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziaran na portalu Preporod.info, od 10.  do 20. aprila 2023. godine.

Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje. Ove godine će biti riječi o predavanjima iz oblasti sire-životopisa Poslanika, a.s., te iz duhovne tradicije i kulturne historije Bošnjaka.

Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 90 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 20. aprila 2023. godine, u 14.00 sati.Detljano uputstvo dostupno ovdje.

Bajraktar islama

(Autor Ekrem Tucaković)

U posljednjem dijelu mekkanskog perioda poslanstva, u atmosferi nesigurnosti i spirale nasilja od strane idolopoklonika, nakon pokušaja da sklonište, utočište i spas za muslimane Mekke pronađe u Taifu, Muhammed, s.a.v.s., odlučio je proširiti krug djelovanja. Prilika za to se nudila na dlanu svake godine, u vrijeme hodočašća i sajma, kada su se u Mekku slijevali ljudi iz svih krajeva Arabije. Prvi znaci naklonosti i razumijevanja ukazat će se kod nekih ljudi iz Jesirba. Ovaj grad je bio na rubu anarhije, zatočen u beskrajnim plemenskim borbama i sukobima, posebno između Hazredža i Evsa, dva rivalska plemena, te je čeznuo za vođom koji bi sredio prilike i popravio stanje.

Prilikom prvog susreta Muhammeda, s.a.v.s., i hodočasnika na ʻAqabi, nedaleko od Mekke, nekoliko stanovnika Jesriba, koji su pripadali plemenu Hazredž, primaju islam i daju čvrsto obećanje da će predano raditi kako bi što više ljudi upoznali sa suštinom učenja islama. Kako se razvijalo savezništvo Muhammeda, s.a.v.s., sa jesribskim hodočasnicima, idolopoklonici su sa više žara nastojali raznositi neistine o islamu i muslimanima. Godinu dana kasnije, Mekka je ponovo ispunjena hodočasnicima i trgovcima sa svih strana. Muhammed, s.a.v.s., ponovo se susreće sa hodočasnicima iz Jesriba, među kojima su sada i dvojica iz plemena Evs.

ʻUbāde, sin Ṣāmita, r.a., ugledni ensarija iz plemena Hazredž i jedan od prvaka koji su učestvovali u razgovorima noću na ʻAqabi, tačno je izložio slučaj drugog sastanka Muhammeda, a.s., na ‘Aqabi, kojem je bilo prisutno još 12 uglednih ličnosti iz Jesriba:

"Allahov Poslanik, s.a.v.s., oko kojeg je bila skupina ashaba, je rekao: ‘Obavežite mi se, da nećete Allahu pridruživati nikakva suparnika, da nećete krasti, da nećete činiti blu, da nećete ubijati svoju (žensku) djecu, da nećete od sebe izmišljati laži potvarajući drugog i da (mi) nećete biti nepokorni u onome što je dobro i legalno. Onaj ko od vas ispuni obavezu, on ima nagradu kod Allaha, a onaj ko nešto prekrši, pa bude kažnjen na ovome svijetu odgovarajućom šerijatskom kaznom, to mu je otkupljenje. Onaj ko nešto od toga prekrši i Allah mu to pokrije (na ovome svijetu), bit će u Allahovoj volji, ako bude htio, oprostit će mu, a ako bude htio kaznit će ga.’ I mi smo mu se na to obavezali." (Buhari)

Nakon drugog sastanka na ʻAqabi, grup(ic)a muslimana iz Jesriba zatražili su od Muhammeda, s.a.v.s., da s njima (nazad u Jesrib) pošalje jednog ashaba koji bi ih po(d)učavao islamu i njegovim propisima. Njegov, a.s., izabranik i izaslanik bio je - Muṣʻab, sin ʻUmejra. Mudro i ustrajno je pozivao u islam, a rezultati nisu izostali.

Kada su se naredne (622.) godine na ʻAqabi ponovo susreli Muhammed, s.a.v.s., muslimani iz Jesriba, moglo se zakljućiti da u Jesribu skoro da nije ostala ni jedna kuća a da neko od njenih ukućana nije postao musliman, najviše zahvaljujući predanom radu i pozivanju Muṣʻaba. Njegovim požrtvovanim i nesebičnim angažmanom na polju širenja po(r)uke i istine, islam je prigrlila većina članova jesribskih porodica.

Muṣʻab je, dakle, prvi od muslimana Mekke koji je stigao Jesrib (Medinu) općenito, dok je ashab Ebū Seleme, r.a., prvi muhadžir koji je stigao u Medinu (nakon savjeta i preporuka Poslanika, a.s., da se učini hidžra). Muṣʻabu, sinu ʻUmejra, pripada još jedna počast. On je, naime, prvi ashab koji je klanjao (kao imam predvodio) džumu-namaz u Medini, još prije dolaska Muhammeda, s.a.v.s. Po dolasku u Jesrib Muṣʻab se nastanio kod Es’ada, sina Zurāre, i njemu svakao pripadaju velike zasluge za veličanstveni uspjeh Muṣʻaba. Po povratku u Mekku Muṣʻab je donio Allahovom poslaniku Muhammedu, a.s., radosne vijesti o velikom uspjehu.

Postoje vladari, vođe i predvodnici u čijem hladu niko i ništa ne raste. Zbog samoobmane o vlastitoj veličini i samodostatnosti, oni nemaju odvažnosti da kod drugih prepoznaju vrijednosti i sposobnosti. U uspjehu drugih vide vlastitu propast i prijetnju za položaj na kojem se nalaze.

Iz navedenih primjera o kojima predaje opširno izvještavaju vidimo kako Muhammed, s.a.v.s., kod ashaba prepoznaje vrijednosti i potencijale. Zahvaljujući povjerenju Muhammeda, s.a.v.s., u njihovu spremnost i sposobnost, jačalo je njihovo samopouzdanje, pa su se odvažno nosili i sa najvećim izazovima. Samo je takav odnos prema ashabima mogao izgraditi generaciju najboljih ljudi koje je povijest ikada iznjedrila.

Na osnovama pronicljivosti i dalekovidosti Muhammeda, s.a.v.s., najprije kroz jačanje saveza i uzajamnog povjerenja sa jesribskim muslimanima koji su odlučili pomoći muslimane Mekke, a potom i kroz posebne zadatke koje je povjeravao pojedinim ashabima, poput Muṣʻaba, sin ʻUmejra, koji se s pravom može nazvati predanim vjeroučiteljem i istinskim bajraktarom islama u Jesribu, rodit će se ideja o Hidžri - preseljenju muslimana iz Mekke u Jesrib 622. godine, događaju koji je toliko značajan da je promijenio tok povijesti i kojeg muslimani s pravom uzimaju za polaznu tačku svog računanja vremena.

(Preporod.info)