Obaveznost posta

Autor: Haris-ef. Zulović, Bosnian Islamic Association Gazi Husrev-beg, Toronto

Postoji nekoliko vrsta posta i njegovih obaveznosti ili neobaveznosti:

Prva vrsta posta jeste fardi ajn, odnosno strogo naređeni (farz) post kao što je to post u mjesecu ramazanu. 

Drugi obavezni fardi ajn post je opet od ramazana ali s razlogom napaštanja, za one koji propuste postiti neki od dana ramazana sa opravdanim razlogom, zbog riječi Allaha: "Isti broj dana neka naposti."

Treći obavezni fardi ajn post jeste zavjetni post tj Savm menzur za šta Allah, dž.š., kaže: "Neka ispune svoje zavjete."

Također, tu je obaveznost posta kao otkup od griješenja prilikom lova u toku nošenja ihrama na hadžu kao i post keffareta različitih vrsta, poput keffareta (otkupnine) za zakletvu, ubistvo ili zihar (kada suprug kaže svojoj supruzi da mu nije dopuštena kao ni majka njegova).

Vadžib post kao što je napaštanje pokvarenih nafila nakon što se započelo sa njima. Ili kao što je post u I’tikafu nakon što se čovjek obavezao na njega.

Treća skupina je sunnet post. To je na dan ašure, deseti dan mjeseca muharrema, a po sunnetu je da se posti i deveti i jedanaesti dan sa ovim danima.

Četvrta skupina je mendub - pohvalan. To je onaj post za kojeg je obećana nagrada, poput posta tri dana svakoga mjeseca. Peta skupina je nafila - to je svaki dan kojeg musliman želi postiti a nije zabranjeno šerijatom da ga posti.

Šesto, mekruh tahrimen - strogo pokuđeno postiti npr. dva dana ramazanskog i kurbanskog bajrama.

Nalazimo se u mjesecu ramazanu 1444. hidžretske godine te ćemo se u nastavku fokusirati na strogu obaveznost - fardi ajn ramazanskog posta. Allah, dž.š., kaže: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose - otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite." (Bekare, 183-184)

Ramazanski post je jedan od stubova islama kojim iskazujemo svoju poslušnost Allahu. Propisan je druge godine po hidžri kada se u dušama ljudi učvrstila vjera u Allaha, dž.š., kada su bili spremni prihvatiti i druge obaveze kao što je namaz, zekat, hadž. U Medini su propisani i brojni drugi propisi koji su odredili islamski put življenja i ponašanja, odredili društveni ambijent i identitet muslimanske zajednice.

Ko je obavezan postiti

"O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana…"

Na osnovu navedenog kur’anskog ajeta svakom punoljetnom, zdravom i pametnom muslimanu i muslimanki koji se nalazi kod kuće stroga je obaveza (farz) postiti od zore do zalaska sunca za vrijeme ramazana. A za žene je još uvjet da su čiste od hajda i nifasa (tj. da nisu u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon porođaja). To znači zabranjeno je konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), pušenje duhana, te tjelesno uživanje supružnika. 

Islamski učenjaci su jednoglasni u stavu da je osoba koja poriče obaveznost ramazanskog posta, sumnja u nju ili je omalovažava nevjernik, jer to znači iznošenje laži na Allaha i Poslanika i otvoreno odricanje od vjere islama. Međutim, oni koji ne poste iz bilo kojeg razloga ali ne poriču i ne omalovažavaju ovaj farz-strogu Božiju zapovijed i dalje su vjernici-griješnici.

Pored navedenih strogih zabrana koje kvare post od postača se zahtijeva da se čuva od pokvarenih misli, strastvenih pogleda, slušanja i učestvovanje u ogovaranju, prenošenju tuđih riječi. Postač treba da posti cijelim svojim bićem: jezikom, okom, uhom, rukama, nogama itd. Post je vrhunsko duhovno viteštvo u kome se savladavaju najteže prepreke i iskušenja kroz koja se prolazi. Snagom posta, kojim se približava Allahu, vjernik je odlučniji u svojoj vjeri i nakani da ispuni i izvrši sve što od njega traži njegov Stvoritelj Allah, dž.š. Tokom ramazana stavljen je naglasak na duhovno čišćenje - izbjegavanje ružnih misli, riječi i djela. Dakle, ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, suosjećajnošću i dr. 

Post znači i treniranje borbe sa samim sobom, samodisciplinu, samokontrolu, strpljenje. Vjera, u suštini znači, strpljivo, predano biti poslušan i strpljivo se kloniti grijeha. U postu, dakako, dolazi do izražaja strpljenje, tako da nije neobično što je Muhammed, a.s., kazao: "Post je štit i jedna od vjernikovih tvrđava." ili "Post je štit od džehennemske vatre poput štita kojega nosite u borbi."

Ko nije obavezan postiti

Allah, dž.š., kaže: "Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti. Onima koji ga jedva podnose - otkup je da jednog siromaha nahrane."

Neke su skupine ljudi izuzete iz obaveze posta. To su djeca prije puberteta i mentalno zaostale osobe. Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže:

"Obavezivanje se ne odnosi na tri osobe: na maloumnu osobu dok ne ozdravi, onog koji spava dok se ne probudi i mololjetnika dok ne postane punoljetan."

Nekim se skupinama dozvoljava odgoditi post tokom ramazana:

1. ženama nakon poroda i u vrijeme mjesečnice obvezne su odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije
2. putnicima
3. ratnicima
4. bolesnicima
5. onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova
6. iznemoglima od starosti
7. ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati.

Sve ove skupine dužne su kasnije kroz godinu dana nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sljedeći ramazan, a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta. Dakle one osobe kojima uzur, opravdanje prestane u nekom trenutku dužne su napostiti dan za dan. Tako npr. žene poslije hajsa - mjesečnog pranja i nifasa - poslijeporođajnog pranja, kada ne smiju postiti, kada im je zabranjeno postiti, dužne su napostiti dan za dan. To se isto odnosi i na one koji ozdrave - bolesnike, putnike, radnike koji imaju teške poslove. "A onome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana." One osobe koje su uvjerene da neće biti u prilici napostiti propuštene dane posta zbog neizliječive bolesti ili duboke starosti one će dati fidju, odnosno nahraniti onoliko siromaha koliko je dana propustio, nije postio. "Onima koji ga jedva podnose - otkup je da jednog siromaha nahrane…" Ako neko ko je obavezan postiti u toku ramazana namjerno omrsio, nešto pojeo, popio, sastao se sa svojom ženom, iskupljenje, kazna, keffaret za takvu osobu je osloboditi jednog roba ili postiti dva mjeseca uzastopno, bez prekida i onoliko dana koliko je mrsila.

Gospodaru, primi od nas ono što u ime Tvoje činimo a čime si nas obavezao kao i ono što u ime Tvoje od dobra činimo samo iz ljubavi prema Tebi - Amin!

(IZBSA)