FOTO: Aja Sofija - simbol historije Konstantinopolja i Istanbula

Ukoliko planirate da putujete u Istanbul, uživat ćete u svemu što nudi ovaj grad. Grad koji nikad ne spava, grad koji spaja Evropu i Aziju, grad koji kroz cijelu svoju historiju odiše mistikom i grad za koji nikad nemate dovoljno vremena.

Snažno naglašena orijentalna obilježja njegov su dominantan pečat, ali svakako vrijedi posjetiti i one netipične ali važne građevine za njegovu historiju.

Jedna od takvih je sasvim sigurno i čuvena Aja Sofija.

Porijeklo imena

Riječ aja u imenu Aja Sofije dolazi od riječi "sveto" dok je sofija od riječi sophos, što na drevnom grčkom znači mudrost.

Stoga ime Aja sofia znači sveta mudrost ili božanska mudrost. Današnja zgrada Aja Sofije također je poznata i kao Treća Aja Sofija, jer je ustvari treća zgrada sagrađena na istom mjestu.

Centralna kupola Aja Sofije, najveća kupola svoje ere, srušila se mnogo puta tokom vizantijskog perioda, ali je opstala kasnije kada je čuveni osmanski neimar Mimar Sinan dodao potporne zidove zgradi.

Ova građevina, koja živi 15 stoljeća, spada među remek-djela historije umjetnosti i arhitekture cijelog svijeta.

Graditelji

Aja Sofiju su projektovali vizantijski graditelji Antemije iz Trala i Isidor iz Mileta. Tipična karakteristika vizantijskih građevina je prelaženje kvadratne osnove u kružnu, na kojoj se, kao kruna čitave građevine, nalazi velika kupola čiji teret nose četiri luka postavljena na četiri stuba.

Nakon osvajanja Konstantinopolja, sultan Mehmed Fatih II, odlučuje da Aja Sofiju pretvori u carsku džamiju dodavanjem minareta i drugih islamskih atributa crkvi.

Osmanlije su tada pokušavale da sačuvaju originalnost i detalje spomenika, a ne da ih unište.

Njeni zlatni i plavi mozaici se ne uništavaju, već se po naredbi sultana prekirvaju. To je glavni razlog zašto su mozaici sačuvani stoljećima, i dan-danas mogu da se vide na zidovima.

Arhitektura

Građevina ima tri kupole koje su odvojene stubovima. Srednja kupola je najšira, gotovo četvrtasta. Ima trostrani spoj na istoku i nadsvođen je prelijepom kupolom, koja građevini daje centralni karakter. Glavni teret kupole nose četiri luka koja se dižu na četiri stuba, dok se nad bočnim kupolama nalaze galerije. Na zapadu se nalazi dvostruki trijem.

Prečnik kupole iznosi nešto više od 30 metara, a konstruisana od 40 radijalno postavljenih rebara koji pri dnu imaju prozore koji ostavljaju utisak da kupola lebdi.

Kupolu sa zapadne i istočne strane prihvataju polukupole istog prečnika na koje se dalje nastavljaju četiri manje kupole. Za izgradnju Aja Sofije materijal je donošen iz svih krajeva tada poznatog svijeta: porfir iz Egipta, zeleni mramor iz Tesalije, crni kamen iz Bosforske regije i žuti kamen iz Sirije.

Duhovni život Aja Sofije

Džamija Aja Sofija, kroz svoju dugu i bogatu historiju, doživjela je brojne promjene, a u podacima ispod, napisali smo kako to hronološki izgleda.

Hrišćanska crkva (537. - 1054.), Grčka pravoslavna crkva (1054. - 1204.), Rimska katolička crkva (1204. - 1261.), Grčka pravoslavna crkva (1261. - 1453.), Carska džamija (1453. - 1931.), Muzej (1935. - 2020.) Džamija od 2020. godine.

Unutrašnjost

Najočuvaniji mozaik unutar Aja Sofije se nalazi na glavnim izlaznim vratima. Ta se vrata nazivaju i "careva vrata" jer je kroz ta vrata vizantijski car ulazio u crkvu.

Mozaik potiče iz 11. stoljeća, a na njemu je oslikana Marija koja u sredini drži Isusa u ruci, dok se s njene desne strane nalazi car Konstantin koji joj daruje sam grad, a sa njene lijeve strane car Justinijan koji joj daruje katedralu Aja Sofiju.

Unutar džamije vidjet ćete koliko je Aja Sofija bila i ostala jedinstveni simbol mira i tolerancije dvije najveće religije svijeta, jedna prema drugoj.

Dok s jedne strane na zidovima vidite hrišćanske mozaike i freske, sa druge strane na kupoli vidite ajete iz Kur'ana u kupoli, i kaligrafsku ploču s islamskim imenima.

Ajet "Allah je izvor svjetlosti neba i zemlje" (Nur 34/35) je dodan u vrijeme sultana Abdulmedžida sa osam velikih ploča i imenima Allah, Muhammed, Ali, Hasan, Huseiin, Ebu Bekr, Omer i Osman.

Ovi paneli su obješeni u uglovima plafona te ispisani prelijepom kaligrafijom, a danas su najveći primjeri kaligrafije islamskog svijeta.

Zanimljive činjenice

Vizantijska građevina je poslužila kao inspiracija za izgled mnogih drugih vjerskih objekata, uključujući i Plavu džamiju koja se smatra jednim od najvećih simbola otomanske kulture.

Bez obzira na raskoš ove, i drugih građevina čija je inspiracija bila Crkva Svete Mudrosti, rijetko koja od njih može da se uporedi i izjednači sa neprikosnovenom Aja Sofijom.

Jedna od najvećih zanimljivosti u vezi sa Aja Sofijom je činjenica da je ova građevina izgrađena za samo pet godina.

Aja Sofija je bila najveća građevina vizantijskog i osmanskog carstva sa ogromnom kupolom prečnika 31.61 m i visine 55 m od osnove. Najveću kupolu svijeta podržava šest manjih kupola oko nje. Ukupna površina muzeja je 7.570 metara. Dužina je više od 100 metara. Imala je 7 vrata, a najveća je koristio samo car.

Aja Sofiju danas posjećuje tri miliona ljudi

Danas je, kako smo već napisali, Aja Sofija džamija koju svake godine, prema podacima Ministarstva kulture i turizma Republike Turske, posjeti oko tri miliona ljudi. Građani svakodnevno dolaze u Aju Sofiju, klanjaju namaze i dive se ovom izuzetnom zdanju u kojem je 24. jula 2020. godine, nakon 86 godina, klanjan prvi džuma-namaz.

(Maid Dizdarević/Foto:Amer Sikira)