U BiH vakuf živi kao živa institucija dobra

Manifestaciju je otvorenom proglasio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović koji je tom prilikom poručio: „Zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini utemeljena je na izvoru Božije riječi, ali je njen fizički opstanak bio uslovljen institucionalnim organiziranjem. Njena zgrada leži na temeljima vakufa, džamija, medresa, hanikaha, biblioteka i muvekithana. Za nas, vakufi, poput Gazi Isa-begovog i Gazi Husrev begovog, Gazi Turali-begovog, Gazi Ferhat-begovog, Karađoz-begovog i drugih, značili su više od vakufa; oni su bili ne samo dijelovi naše materijalne kulture već i korijeni našeg identiteta koji su nas tako snažno vezali za sebe da su se pretvorili u čitav splet žila i žilica koji su proželi naše tijelo i naš duh“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović ukazavši tako na ulogu koju su vakufi ostavili i ostavljaju na užu i širu društvenu zajednicu muslimana kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini te dodao:

„Uvijek bismo trebali imati na umu da kuća u kojoj stanujemo je ona koju su izgradili naši preci, a da će kuća u kojoj bi trebalo da stanuju naša djeca i unuci biti ona koju ćemo mi sagraditi. I danas među muslimanima u Bosni i Hercegovini vakuf živi kao živa institucija dobra, utemeljena na vjeri u Boga i odgovornosti za društvo u kojem živimo“, istaknuo je između ostalog reisu-l-ulema.

Direktor Vakufske direkcije hfz. dr. Senaid Zajimović se osvrnuo da rad Vakufske direkcije u protekloj godini kao i aktuelne projekte koji su u fazi realizacije te predstavio program manifestacije.

„U okviru ovogodišnje manifestacije biće upriličene promocije knjige, svečana otvorenja novih vakufskih objekata, regionalna konferencija o restituciji, izložbe, okrugli stolovi, tribine i dr. u Sarajevu, Sanskom Mostu, Fojnici, Vitezu, Trebinju i Visokom. Svi ovi sadržaji bi trebali doprinijeti podizanju svijesti kod ljudi o važnosti institucije vakufa i trajnog dobra“, istaknuo je direktor Zajimović. „Naše aktivnosti moraju biti usmjerene ka povratu imovine koja je oduzeta Islamskoj zajednici kako bi se ista oslabila i u određenom historijskom periodu umanjio njen značaj i utjecaj na narod“, dodao je između ostalog Zajimović.

U okviru programa svečanog otvaranja ovogodišnje manifestacije upriličeno je i potpisivanje Protokola o restauraciji Morića hana u Sarajevu i rekonstrukciji Kizlar-agine džamije u Mrkonjić Gradu. Protokol su potpisali u ime Islamske zajednice direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović i u ime Generalne direkcije vakufa Republike Turske g. Rifat Türker.

„Vakuf je jedan sistem rada koji za cilj ima stvarati vrijednosti i pružati usluge od javnog interesa. Mi kao narod koji iz prošlosti crpimo poimanje vakufa na ovaj način i koji budućnost želimo sazdati na vakufu nastojimo da što bolje shvatimo ovu instituciju. Ova civilizacija, sazdana na vakufu, je oličenje shvatanja da treba i davati a ne samo uzimati i plod je takmičenja u postizanju dobra. Vakuf je ono što nas najsnažnije veže sa našim precima i našu vezu sa njima drži trajnom“, zaključio je g. Türker naglasivši pritom da je osmanska civilizacija najbolji primjer takvog poimanja vakufa.

Na kraju treba dodati da je danas također dodijeljena i Plaketa za najistaknutijeg vakifa u 2017. godini. Naime, kako je istaknuto, tokom 2017. godine prema podacima Vakufske direkcije uvakufljeno je imovine u ukupnoj vrijednosti većoj od 7 miliona maraka te podijeljeno preko dvije hiljade vakufnama vrijednim bosanskim vakifima. Za dobitnika ovogodišnje Plakete najistaknutijeg vakifa, prema odluci Upravno odbora Vakufske direkcije, odabrana je grupa vakifa iz Kaknja, a koju je za ovu laskavu titulu kandidiralo Muftijstvo sarajevsko. Riječ je o vakifima Mevludinu Delibašiću te Isi i Sejadu Zajimoviću kojima je prigodna priznanja uručio reisu-l-ulema Kavazović.

Grupa vakifa iz Kaknja dobila plaketu “najvakif“