Učenici Druge gimnazije Mostar dostojanstveno i poletno obilježili Dan maternjeg jezika

Međunarodni Dan maternjeg jezika učenici i profesori Druge gimnazije Mostar obilježili su prigodnim edukativnom programom u školskoj biblioteci. Dostojanstvenim i poletnim recitalima, citatima o historijatu, raskoši i jedinstvenim karakteristikama bosanskog jezika, akcentirali su njegovo višestoljetno postojanje i ukazali na nemogućnost njegovog brisanja iz memorije, senzibiliteta i genetskih predispozicija utkanih u biće bosanskohercegovačkih naroda.

Uz, mladosti prilične, pjesme vedrih nota program je upotpunjen kratkom prezentacijom njihove učenice Sunčice Ačkar, dok su kratke časove o bosanskom jeziku održale profesorice Elvira Isaković-Hrle i Edina Čomić.

Profesorica Isaković - Hrle naglasila je kako je jezik i politička i psihološka i socijalna činjenica te da se razumijeva kao nacionalno blago i razlogom ponosa.

- Čisto lingvistički gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, i bez političara, i bez religija, čak i bez svoga vlastitog imena, ali ne i bez govornika - kazala je.

U osvrtu na historijske tokove izdvojila je činjenicu da je od 1907. godine, kada je političkim odlukama ukinut naziv bosanskog jezika, uslijedilo kontinuirano njegovo negiranje.

- Međutim, jezik ima svoje govornike i ne može nestati - poručila je profesorica Isaković-Hrle.

Profesorica Čomić u svom izlaganju fokusirala se na različitosti i sličnosti između južnoslavenskih standardnih jezika.

- Situacija u razumijevanju standardnih jezika na južnoslavenskim prostorima je složena. No ona nije jedinstvena u svijetu. U Skandinaviji je nekada bilo tako. Tamo je norveški jezik, u odnosu na danski i švedski, nastao dosta kasnije. Norvežani su prošli kroz nešto slično kao mi danas - kazala je Čomić, dodavši kako je u njihovom slučaju cijeli proces tekao priličito mirno, dok se u slučaju osporavanja bosanskog jezika to nije desilo.

U izlaganju je podsjetila i na doprinose bosanskohercegovačkih književnika i lingvista koji su se nesebično borili za ravnopravnost bosanskog standardnog izraza. 

Učenicima je u najkraćim crticama objasnila je neke pojedinosti šta karakteriše jezike južnoslavenskog prostora, posebno se referirajući na bosanski, srpski hrvatski i crnogorski jezik.

(Hasan Eminović / Preporod.info)