Lejletur-regaib: Noć želja

Noć Lejletur-regaib - noć želja, obilježava se uoči prvog petka u redžebu, mjesecu koji zauzima posebno mjesto u vjerskoj praksi Bošnjaka.

Budući da je mjesec redžeb jedan od četiri sveta mjeseca u islamu za koje je Uzvišeni Allah u Kur'anu rekao: "U njima ne griješite!", Bošnjaci su, kako bi se sačuvali od grijeha u ovom mjesecu, njegovali ibadet posta, jer je za post Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Post je štit."

Mjesec redžeb specifičan je po tome što se u njemu, kako je za Preporod.info pojasnio hafiz dr. Elvir Duranović, viši naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka, nalaze dvije odabrane noći: Lejletur-regaib (Noć želja) i Lejletul-miradž (Noć uzdignuća). Obje odabrane noći vezane su za Muhammeda, a.s.

U prvoj, Lejletur-regaibu, hazreti Amina, majka Muhammeda, a.s., začela je plemenitog Poslanika, a.s., čime započinje njegov život na ovom, donjem svijetu, dok je u Noći miradža Allahov Poslanik, a.s., uzdignut u visoki gornji svijet.

Govoreći o povodima nastanka okupljanja u noći Lejletur-regaib, Duranović je naglasio da fizičko začeće Muhammeda, a.s., nije tretirano u osnovnim izvorima islama: Kur'anu i sunnetu.

- Razlog za to je vrlo jednostavan: Iako je predislamski život Muhammeda, a.s., bio besprijekoran, za izvore islama ključan je period nakon Prve objave do Poslanikove, a.s., smrti. S druge strane, iz neizmjerne ljubavi prema Allahovom Poslaniku, a.s., neki islamski učenjaci iz IV hidžretskog stoljeća, ili nešto ranije, na osnovu pretpostavljenog datuma Vjerovjesnikovog, a.s., rođenja, 12. rebiul-evela, izračunali su da se začeće Pejgambera Muhammeda, a.s., moglo desiti u noći uoči prvog petka u redžebu. Zatim su se počeli okupljati u toj noći kako bi se i na taj način prisjetili životopisa voljenog Poslanika, a.s. Lejletur-regaib ili Noć želja nazvana je tako zbog toga što je u ovoj noći ispunjena želja ljudi koji su očekivali u ranijim Božijim objavama najavljeni dolazak posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s. Dakle, to nije noć u kojoj se ispunjavaju želje, već noć koja je sudbonosno povezana s dolaskom Muhammeda, a.s., Pečata svih vjerovjesnika, među ljude - naveo je on.

Duranović smatra da Lejletur-regaib pada noć uoči prvog petka u redžebu, te se ste strane može govoriti o tome da je blagoslovljena noć jer je, petak blagoslovljen dan. 

- Uz to, muslimani se povodom Lejletur-regaiba okupljaju u džamijama širom Bosne i Hercegovine kako bi klanjali propisane namaze a potom slušali predavanja o Muhammedu, a.s., donosili salavate na njega, učili ili slušali učenje Kur'ana i spominjali Allah, dž.š. Svako okupljanje vjernika u džamijama radi izvršavanja nekog od spomenutih ibadeta, ako se ne čine grijesi, praćeno je Božijim blagoslovom i Njegovim zadovoljstvom te se i s te strane može kazati da je Lejletur-regaib blagoslovljena noć - naglasio je Duranović.

Naveo je da, iako je ranije bilo u praksi Bošnjaka da se klanja posebna nafila povodom Lejletur-regaiba, ovoj tradiciji bi u današnje vrijeme trebalo dati novo ruho, budući da "su svi hadisi koji govore o posebnom namazu za vrijeme Lejletur-regaiba, kako navodi Ibn Hadžer, apokrifani (lažni) i nije ih dozvoljeno pripisivati Allahovom Poslaniku, a.s.".

- Ako neko želi klanjati nafilu u ovoj noći, koja, kako je kao što smo istakli po svojoj vrijednosti slična ostalim noćima uoči petka, onda može klanjati dva rekata nafile za želju ili potrebu koja se spominju u hadisu Allahovog Poslanika, a.s. Naime, Ibn ebi Evfa prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko bude imao kakvu želju ili potrebu kod Allaha, dž.š., ili kod nekog od ljudi, neka se lijepo abdesti, a zatim neka klanja dva rekata namaza. Nakon toga neka poslije zahvale Allahu i donošenja salavata na Vjerovjesnika, a.s., kaže: 'Nema boga osim Allaha, Blagog i Plemenitog. Slava pripada Allahu, Gospodaru Arša Velikoga. Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Allahu moj, Tebe molim da mi omogućiš izvršavanje djēlā koja će mi osigurati Tvoju milost i djēlā koja će mi garantovati Tvoj oprost, obilje svakog dobra, te sigurnost i spas od svakog grijeha. Ne ostavljaj mi ni jedan grijeh, a da ga ne oprostiš, niti brigu, a da je ne otkloniš, niti želju i potrebu koja je u okviru Tvog zadovoljstva, a da je ne ispuniš. O Najmilostiviji'." (El-Hakim) U predanju koje bilježi Ibn Madže na kraju ove dove stoji dodatak: "Zatim neka moli Allaha šta želi od dunjalučkih i ahiretskih stvari, bit će mu uslišano." Iako je jedan od prenosilaca ovog hadisa slab, ipak je ovaj hadis sigurniji od predanja u kojem se spominje nafila povodom Lejletur-regaiba, a koje nije navedeno u priznatim zbirkama hadisa - naglasio je hafiz Elvir Duranović.

(Preporod.info)