Omerović: Tražimo donošenje zakona o zaštiti žrtava ratne torture

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, na čijem čelu se nalazi Seid Omerović, uputio je dopis Federalnom ministarstvu pravde u kojem traže da im se dostave informacije u kojoj fazi je formiranje komisije za izradu nacrta zakona o zaštiti žrtava ratne torture.

Ovo pitanje je najvažnije za rješavanje statusa logoraša u Bosni i Hercegovini.

- Nakon više od godinu dana urgiranja, 29. augusta smo uspjeli da se sastanemo s premijerom Vlade FBiH Fadilom Novalićem te ministrima Veskom Drljačom i Mirzom Terzom i dogovorili zajednički budući rad na inicijativi za izradu zakona. Premijer Novalić je 1. septembra Vladi FBiH predložio, a ona je podržala inicijativu Saveza za donošenje zakona i zadužila Federalno ministarstvo pravde da pokrene proceduru i formiranje komisije za izradu nacrta zakona. Polovinom oktobra smo na naš upit obaviješteni da su tri do četiri kantona odredili osobe za članove komisije, ali ostali nisu još bili dostavili. Dopisom koji smo sada uputili Federalnom ministarstvu pravde tražimo da nas izvijeste o strukturi i finiširanju komisije, jer znamo da su još neki kantoni dostavili svoje prijedloge u međuvremenu - naveo je Omerović.

Naglasio je da su logoraši / žrtve ratne torture jedina kategorija stanovništva proistekla iz rata koja nije, na adekvatan način, obuhvaćena niti jednim zakonskim rješenjem.

- Dakle, 2004. godine, Vijeće ministara BiH formiralo je interresornu radnu grupu za izradu teksta zakona o pravima žrtava torture BiH, u čijem su radu, u početku, participirale relevantne institucije i organizacije sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini, da bi se, poslije, iz radne grupe povukli predstavnici institucija i organizacija s prostora RS. Interresorna radna grupa, u tom "krnjem" sastavu, je nastavila s radom, da bi, kao rezultat desetogodišnjeg "rada", 2014. godine, pripremila nekakav tekst zakona o pravima žrtava torture BiH, te je isti prošao Ustavnopravnu i Zakonodavnu komisiju Predstavničkog doma PS BiH, kao i Zajedničku komisiju za ljudska prava PS BiH, da bi bio oboren na Predstavničkom domu PS BiH - pojasnio je Omerović.

Naveo je da su aktivnosti Saveza o ovom pitanju nastavljene.

- Aktivnosti o ovom pitanju još uvijek traju, ali smo, svakim danom, sve više svjesniji da, uzimajući u obzir sveukupnu političku situaciju ali i druge okolnosti, zakon o pravima žrtava torture u BiH, vrlo vjerovatno skoro neće moći biti usvojen. Na nivou RS-a 2018. godine usvojen je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture, kojim je stvoren okvir za reguliranje statusa i prava žrtava ratne torture, ali isključivo licima koja imaju prebivalište na prostoru RS-a, kao i još nekim kategorijama ali je zajedničko za sve te kategorije da dolaze isključivo iz srpske komponente, uz izuzetke za pripadnike drugih komponenti. Na nivou Federacije BiH postoji Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom, koji je ostavio mogućnost logorašima za podnošenje statusa civilne žrtve rata. Međutim, jedan od ključnih kriterija za priznavanje statusa civilne žrtve rata po tom zakonu jeste da podnositelj zahtjeva, uz isti, mora priložiti medicinsku dokumentaciju iz perioda zatočenja u logoru i nastanka povrede ili oboljenja, a koja dokumentacija, ni u kojem slučaju, ne može biti starija od februara 1996. godine. Shodno navedenom, niko od logoraša ne može, ili vrlo mali broj njih može ostvariti status i prava po ovom zakonu - kazao je Omerović.

Savez logoraša dostavio je svoje primjedbe i sugestije na dostavljeni Radni tekst zakona o civilnim žrtvama rata FBiH 2019. godine. Aktivnosti na ovoj inicijativi su usporene i obustavljene uslijed pandemije koronavirusa.

- Argument više za insistiranje na usvajanju zakona o civilnim žrtvama rata FBiH, leži u činjenici da je, kako smo gore naveli, entitet RS usvojio svoj zakon koji regulira status žrtava ratne torture. Vlada Federacije BiH je, koliko smo informirani, zainteresirana da iz Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom, koji regulira pitanja četiri zasebne kategorije - civilne žrtve rata, seksualno zlostavljane - silovane osobe, porodice s djecom i socijalne slučajeve), izdvoji kategorije civilnih žrtava rata i seksualno zlostavljane / silovane osobe, te njihov status i problematiku regulira posebnim zakonskim rješenjem. Prema procjeni koja je navedena u radnom tekstu prijedloga tog zakona, izdaci bi, na godišnjem nivou, u odnosu na ranije stanje, bili veći za cca 600.000,00 KM. Ovdje treba u obzir uzeti i činjenicu da će taj iznos biti vjerovatno i nešto veći, s obzirom na to da bi se u prava uveo i određen broj novih korisnika, koji bi nanovo podnijeli zahtjev za reguliranjem statusa civilinih žrtava rata - kazao je predsjednik Saveza logoraša u BiH.

Potvrdio je da je Savez na temelju Radnog teksta zakona o civilnim žrtvama rata dostavljenog iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pripremio nedavno svoju verziju zakona, za koju smatraju da predstavlja minimum minimuma kada je u pitanju kategorija logoraša/žrtava ratne torture.

- Naša su nastojanja usmjerena ka rješavanju statusa i problematike logoraša/žrtava ratne torture, i stava smo, s obzirom na okolnosti i sveukupnu situaciju u bh. društvu, da je naše rješenje zakon o civilnim žrtvama rata Federacije BiH, i to je naš glavni cilj (RS je već usvojila svoj zakon) - naglasio je on.

Napomenuo je da logoraši u FBiH, u okolnostima u kojima su sada, po osnovu samo statusa logoraša, nemaju apsolutno nikakva prava niti realne mogućnosti za ostvarenje istih.

- Inicijativom, odnosno prijedlogom za pokretanje inicijative za usvajanje okvirnog državnog ali i entitetskog zakona koji će regulirati status i prava logoraša / žrtava ratne torture, obratili smo se zastupnicima zakonodavnih tijela na nivou BiH i FBiH. Ponavljamo, prioritet logoraša jeste zakon o civilnim žrtvama rata Federacije BiH koji bi bio konkretno rješenje koje bi ostavilo mogućnost za ostvarenje statusa ali i određenih prava civilnih žrtava rata. Pored toga, a s ciljem da pomognemo državi Bosni i Hercegovini da ispuni svoje obaveze, insistirali bismo na usvajanju zakona o pravima žrtava ratne torture BiH koji bi bio okvirnog karaktera i regulirao isključivo ono što mora, dok bi ostvarenje prava logoraša / civilnih žrtava rata, išlo preko Zakona o civilnim žrtvama rata FBiH. Po pitanju zakonskog reguliranja statusa logoraša / žrtava ratne torture, iako je to u prethodom periodu bio slučaj, nažalost nemamo saradnju s organizacijama iz RS. Radi se sada o samostalnim nastojanjima Saveza logoraša u BiH da nastojimo završiti posao koji je započet prilično davno i koji, na sramotu svih nas, a posebno institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, nedopustivo predugo traje - ocijenio je Omerović.

Identična je, dodaje, situacija po pitanju saradnje s organizacijama žrtava s hrvatskim predznakom.

- Mi smo za koordinaciju i saradnju sa svima onima koji mogu dati doprinos rješavanju ovog gorućeg problema za ovu kategoriju stanovništva. Međutim, ono što moramo naglasiti jeste da Savez logoraša u BiH nije, iako nas mnogi tako doživljavaju, organizacija logoraša Bošnjaka već u svojim evidencijama imamo značajan broj članova srpske i hrvatske nacionalne pripadnosti, ali i građana koji se izjašnjavaju i drugačije, te da je naš stav da sve žrtve ratne torture, bez obzira iz kojeg dijela Bosne i Hercegovine dolazile, na kojem prostoru da su bile zatočene i od strane bilo kojih vojnih formacija, trebaju imati jedan zakon i jednaka prava po istom, bez bilo kakve diskriminacije i isključivanja po bilo kojem osnovu. Stav Saveza logoraša u BiH je da nam je potreban okvirni zakon o žrtvama ratne torture na nivou BiH koji bi uredio osnovne stvari, ali i entitetski/federalni zakon koji bi proizašao iz prethodno navedenog državnog zakona a kojim bi bila regulirana sva pitanja značajna za njegovu implementaciju kao i sama implementacija i ostvarenje prava po istom, naravno uz obavezu entiteta FBiH da osigura sredstva za njegovu implementaciju - poručio je Omerović.

(A.N./Preporod.info)