Profesor Adnan Silajdžić: Jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu

Profesor Adnan Silajdžić:  Jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu

Redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu prof. dr. Adnan Silajdžić zabrinut je stanjem u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. 

U intervjuu za Preporod.info, profesor Silajdžić otvoreno govori o procesima koji su doveli do, kako je kazao, složene situacije u zemlji, te upozorio na posljedice koje bi mogle biti daleko veće ukoliko se procesi u mnogim oblastima društvenog izražavanja ne budu mudro i pametno usmjeravali.

- To je tematika koja zahtijeva ozbiljne analize. Za ovu priliku iznijet ću neka svoja zapažanja. Stanje u kojem se nalazimo je više nego složeno. Pa, i pored toga, ne treba razmišljati pesimistično, u smislu da je ovo najgore vrijeme u kojem se zatekla Bosna i Hercegovina i njeni stanovnici. Smatram da svaka generacija nosi teret, odnosno, stoji pred izazovima svog vremena. Nijedna generacija nije bila bez problema, ali nije bila ni bez nade i izlaza, tako da i mi evo u Bosni i Hercegovini od 90-ih godina živimo, mogu to otvoreno kazati, jednu jako složenu i ozbiljnu tranziciju u politici, ekonomiji, znanosti, religiji. Dakle, u svim sferama čovjekovog duhovnog, društvenog i kulturnog izražavanja - istakao je dr. Silajdžić.

Dodaje kako se Bosna i Hercegovina i njeni građani u toj tranziciji nisu najbolje snašli, što se najviše "ogledalo u dešavanjima 90-ih godina prošlog stoljeća."

- Uzmite samo smjenu političkih paradigmi 90-ih godina iz socijalizma u višepartijski politički sistem, iz jednog načina privređivanja, iz socijalističkog u kapitalistički. To je otvorilo brojna pitanja u području odgoja i obrazovanja, ali i u području kulture u cjelini. Imam utisak da od 90-ih godina naovamo, nismo imali ljude koji su mogli anticipirati procese koji će se razviti kasnije, osim rijetkih intelektualaca koji iz ovih ili onih razloga nisu imali "pravo glasa" da o tome govore - kaže profesor Silajdžić.

Smatra da se ta tranzicija nije mogla pratiti valjano, odgovorno, prije svega, zbog nedostatnosti znanja i obaviještenosti, ali i, s druge strane, zbog subjektivnih slabosti, odnosno podaničkog i iskompleksiranog mentaliteta.

- Nismo imali ni eksperta za međunarodnu politiku i međunarodne odnose. Kada se otvorio proces disolucije Jugoslavije koji je pokrenut u centrima političke moći i odlučivanja u zapadnoevropskom svijetu, u našoj zemlji nismo imali ljude koji su se mogli sistematično i odgovorno baviti tom tematikom - ukazao je Silajdžić. 

Isto se, dodaje, desilo s Bosnom i Hercegovinom i u poratnome vremenu kada je u svijetu došlo do ozbiljnih međunarodnih geopolitičkih preslagivanja. 

- Tada je naspram euroatlantika jačao euroazijski blok, počela se jasnije kristalizirati multipolarna politička paradigma o kojoj mi u Bosni nismo ništa znali. Konsekvence te multipolarne politike su se kod nas osjetile još 1992. godine kad se krenulo u disoluciju Jugoslavije, u pripremu pa i izvršenje agresije na Bosnu i Hercegovinu. U to vrijeme u susjednim zemljama su postojali instituti koji su se time bavili, instituti za društvena istraživanja u Beogradu i u Zagrebu. U Beogradu svjesni tih kretanja, na vrijeme su se obrazovali, pogotovo s kraja prošlog i početkom 21. stoljeća. Stasavao je mladi kadar istraživača koji se kritički i odgovorno bavi geopolitikom, uticajem geopolitike na Balkan i uticajem geopolitike na Bliski Istok. Prosto, mi nismo imali intelektualce koji su to mogli kontinuirano pratiti - navodi Silajdžić. 

Zbog toga proces tranzicije u kojem se nalazimo, dodaje, još više i dublje usložnjava probleme. 

- Sada smo mi u Bosni i Hercegovini pred problemom reorganizacije i restrukturalizacije društva na temelju drugačijih vrijednosti, kulturnih, duhovnih, političkih, socijalnih itd. Otvorili su se brojni veoma teški problemi i izazovi pred kojima stoji svaki građanin pojedinačno, društvene, kulturne, a prije svega odgojne i obrazovne ustanove, počevši od krize porodice i mladih, preko krize poslovne etike, do pitanja porodičnih, međurodbinskih i međunacionalnih odnosa. Sve su to pitanja koja su proizašla iz složene, jako duboke tranzicije koja obično u ovakvim prilikama takva pitanja proizvodi - naveo je Silajdžić.

Prema njegovim riječima, pola odgovora za navedena pitanja se nalazi u identifikaciji problema. 

- Ako identifikujete problem kako treba, dobro pripremite istraživanje, doći ćete do određenih rezultata. Imam utisak da mi u našoj zemlji još uvijek nemamo, ali duboko vjerujem da će to vrijeme uskoro doći, bilo kakvu stratešku projekciju razvoja u svim ključnim tačkama društvenog, socijalnog, obrazovnog, odgojnog, kulturnog razvoja. Sve se svelo samo na rijetke pojedince. Odsustvo ozbiljne strategije koristi partitokratska ideologija, ona je svjedočanstvo da mi nemamo nikakvu probosansku artikuliranu politiku -  upozorio je Silajdžić. 

Bjelodano je, dodaje, da islamofobični odnosi u svjetskoj politici utiču na buduću društvenu i državnu (re)organizaciju Bosne i Hercegovine.

- Naravno, to ne amnestira od odgovornosti našu politiku koja je bila potpuno slijepa, iracionalna i neodgovorna od 90-ih godina pa naovamo, odsustvo pameti, znanja, obrazovanja, lošeg karaktera... tako da će buduća organizacija našeg društva i države zavisiti, nažalost, sada mnogo više od vanjskih nego unutrašnjih faktora. Konsekvence multipolarne politike u današnjem svijetu najviše će se reflektirati na Bosnu i Hercegovinu i njenu ukupnu budućnost - potcrtao je Silajdžić.

Poručio je da, što prije shvatimo takvo stanje stvari, moći ćemo mnogo lakše pratiti pojedine faze tranzicije, koja će, upozorava Silajdžić, "biti još bolnija". 

- Naravno, ne smijemo gubiti nadu, promjene će ići svojim tokom. Ja duboko vjerujem da ćemo na kraju ipak izaći iz ovog začaranog kruga u kojem smo se našli. Koliko brzo ćemo to postići, bez obzira na projekcije, htijenja i konkretne praktične korake centara političkog odlučivanja u zapadnoevropskom svijetu, zavisit će najviše od nas samih, u smislu realnijeg sagledavanja naše ukupne stvarnosti i artikuliranja reda poteza koje bi valjalo u tom pravcu načiniti - naveo je Silajdžić. 

Na pitanje kako ćemo u tome uspjeti ako imamo situaciju da su Bošnjaci, kod donošenja važnih političkih odluka, reakcija na razbijanje naše države, sve češće optuživani za "bosanski unitarizam", Silajdžić je kazao da ideja u društvenom i političkom smislu jedinstvene države Bosne i Hercegovine nema alternativu, da to svjedoči njena bogata kulturna povijest.

- Ne radi se tu o unitarizmu u bukvalnom smislu te riječi, već o jednom tipu sekularne građanske države koji bi bio organiziran na demokratskim načelima, tj. konsenzusu političke volje i kulturnih odnosno nacionalnih različitosti. Mislim da je to optimum političke organizacije koji bi odgovarao Bosni i Hercegovini kao složenoj višenacionalnoj, multireligijskoj, višekulturalnoj zemlji.

Nažalost, mi smo sada prosto u tom procjepu. Unitarizam se identificira s muslimanskim radikalizmom, s bošnjačkim političkim fundamentalizmom, dok se, veoma često, druge političke paradigme s naše strane ocjenjuju kao neka vrsta "nove domaće" islamofobije, nove okcidentalne ideologije, novog križarstva, svejedno da li ovog zapadnoevropskog ili istočnog pravoslavnog, koji na muslimane ne gledaju blagonaklono. Nažalost, vrlo je vjerovatno da će se koncept buduće države razvijati u tim raspravama“, istakao je profesor Silajdžić.

Smatra da, ako se uspije prevladati to političko "sveto trojstvo" i dogovoriti neki model koji bi bio utemeljen na ideji političkog jedinstva koje afirmira etno-kulturalne razlike, bit će moguće sačuvati naše društvo, generacije mladih ljudi koje vole svoju zemlju, žele ostati u njoj i razvijati je.

 - U suprotnom, ukoliko se i buduća (re)organizacija Bosne bude događala na trodijelnoj podjeli, nećemo imati velikog razloga za optimizam. Međutim, historija ima svoju logiku i svoje zakone po kojima se razvija. U njenom razvoju učestvuju pojedinci i narodi, ali i one sile, u šta vjernici duboko vjeruju, koje katkada ne možemo razumjeti i dokazati. Zbog toga želim reći da i u našem pesimizmu koji nas mentalno sve više nagriza, trebamo graditi lijepu i optimističnu viziju našeg društva i države. Jer, niko unaprijed zasigurno ne može znati šta će se dogoditi u narednim godinama i decenijama. Na kraju, koliko god to zvučalo fatalistički, želim podsjetiti da Bog usmjerava povijesne tokove, "služi se" pojedincima i narodima u ostvarivanju svog plana vezanog za kosmos i čovjeka. Bogata religiološka literatura nam pokazuje da su uspjeli održati svoj kontinuitet samo oni koji su usmjeravali povijesne tokove u skladu s univerzalnom Božijom voljom, odnosno oni koji su stvarali pravedna društva i političke zajednice. Ni Bosna, odnosno njen čovjek, nije tu nikakav izuzetak - kazao je na kraju razgovora Silajdžić. 

(A.N./Preporod.info)

 

Podijeli:

Povezane vijesti