Sarajevska šetnja: Kuršumlija medresa - svjedok vremena

U ovosedmičnoj Sarajevskoj šetnji vratit ćemo se u 1537. godinu, kada je unuk sultana Bajazita II, carski vezir i bosanski sandžak-beg, Gazi Husrev-beg, naredio da se u Sarajevu, prekoputa džamije koju je podigao sedam godina prije, "sagradi uzvišena i veličanstvena medresa" te je za to izdvojio 400.000 dirhema.

U narodu je nazvana Kuršumlija medresa, zbog olovom presvučenog krova.

Danas se u njenim prostorijama nalazi Muzej Gazi Husrev-beg.

- Kuršumlija medresa ima dvanaest soba poredanih u polukrug u kojima je bio istovjetan i samo najnužniji namještaj - mali zidani kamini i slamarice za spavanje. Između soba se nalazila dershana (predavaonica), gdje su softe (učenici) slušali predavanje muderrisa (profesora) i njegovih pomoćnika. Na šadrvanu, smještenom u dvorištu Medrese, softe su se umivale i uzimale abdest - priča nam Nudžejma Čeho, kustosica Muzeja Gazi Husrev-beg

Objekat medrese je izvan izvorne funkcije, prenamijenjen za potrebe muzejske zbirke.

Godine 2013. je postavljena stalna muzejska postavka kojom se revitalizira sjećanje na lik i djelo Gazi Husrev-bega, nastanku i utjecaju njegovog vakufa na razvoj grada Sarajeva i društvene zajednice u cjelini.

- Stalna muzejska postavka je raspoređena na nekoliko lokacija. Jedan dio postavke je smješten u atrij medrese a drugi dio se nalazi po učeničkim prostorijama i dershani. Muzejsku zbirku čine brojni raritetni eksponati, jedan od njih je rukopis Kur’ana, koji je prepisao Muhamed Filibevi. Mushaf je ispisan vještim nesh i sulus pismom, a prve dvije stranice su bogato dekorisane. Biografski podaci kaligrafa nisu poznati, izuzev da je njegov učitelj kaligrafije bio Mir Husejin Sadik. Tu je i levha iz 1895. godine koju je ispisao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak. Kaligrafija na levhi sadrži kredo islama koji glasi: "Nema boga osim Boga Jedinoga, a Muhammed je Božiji poslanik" - navodi Čeho.

Rijetko je u široj javnosti poznato da je sultan Sulejman Veličanstveni bio rođak Husrev-bega. Stoga nije ni čudna direktna prepiska između njih, poput dokumenta iz 1533. godine. U njemu sultan Sulejman poziva Gazi Husrev-bega da odmah po primitku fermana pošalje zastupnika, po kome će se uručiti mulknama (odluka o vlasništvu).

Od 1517. godine Osmanlije postaju čuvari dvaju svetih hramova u Meki i Medini. Kao znak pažnje, praktikovan je običaj izrade posebnog prekrivača koji se stavljao preko mezara Muhammeda, a.s., u Medini.

Upravo je izloženi prekrivač i najstariji eksponat u Muzeju.

- Ovaj izloženi prekrivač u našem Muzeju dar je sultana Abdul-Aziza narodu Bosne i Hercegovine iz 1867. godine. Takvi pokloni se smatraju najvišim odlikovanjem koje je sultan mogao da dodijeli jednom narodu. Prekrivač je ukrašen cik-cak linijom, a iznad linije nalaze se dva različita natpisa. Gornji natpis nosi kredo islama, a donji nosi imena četvorice halifa - priča nam ona. 

Posebno zanimljiva je vitrina sa 12 ibrika iz 1891. godine. Iz ibrika se posluživalo šerbe tokom obilježavanja Mevluda.

- Namjenski su pravljeni za potrebe Gazi Husrev-begovog vakufa, odnosno za održavanje Mevluda (vjerske svečanosti). Na svakom ibriku je ispisan tekst, koji kaže da ih ima jedanaest, iako je ukupan broj ibrika dvanaest. Vjerovatno je umjetnik, koji je pravio ibrike, želio prenijeti neku skrivenu poruku. Izradu ibrika je naložio mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa, Mehmed-beg Mutevelić, što je vidljivo u tekstu na ibricima - objašnjava nam sagovornica.

Osim brojnih eksponata, posjetiocima je zanimljiv i film koji govori o Gazi Husrev-begu, a koji se pušta na bosanskom, engleskom, turskom ili arapskom jeziku.

Osim toga, ono što prvo očara svakog posjetioca je izgled Kuršumljije medresa, koji, zaista, ostavlja bez daha.

(Merima Uzunalić/Preporod.info)