Amel Delić: Stvorio se jedan ambijent u kojem je korupcija postala način života

Deveti decembar obilježava se kao "Međunarodni dan borbe protiv korupcije". Taj dan, 2003. godine, na Generalnoj skupštini UN-a, usvojena je Konvencija Ujedinjenih Nacija protiv korupcije.

Korupcija, kao društveno opasna pojava prodire u sve segmente društva i predstavlja krivično djelo kojim se ugrožava privredni, društveni, politički i moralni razvoj i prosperitet svake države, pa tako i Bosne i Hercegovine.

Koliko je korupcija prisutna u bosanskohercehovačkom društvu i institucijama? Koliko je štetna za sve segmente našeg društva i države? Koji su najbolji oblici prevencije? Neka su od pitanja o kojima je za radio BIR govorio doc. dr. Amel Delić, prodekan Fakulteta za upravu Univerziteta u Sarajevu.

Prema globalnom Indeksu percepcije korupcije koji se radi za 180 zemalja, 2011. i 2012. godine, Bosna i Hercegovina je imala 42 poena na skali od jedan do 100. Što manje poena, to je znak da je korupcija veća. U zadnje dvije godine, BiH na ovom indeksu ima oko 35 poena. To znači da smo nazadovali još više i da smo još korumpiraniji, ističe Delić.

Gostujući u Jutarnjem programu Radija BIR, u razgovoru s Tarikom Dautovićem, pojasnio je kako se ovi izvještaji rade po pribavljenim stručnim mišljenjima osoba koje različite organizacije koje rade izvještaje o korupciji, smatraju stručnim u toj oblasti, te po nekim anketama građana. Kada je riječ o ovom konkretnom indexu, kaže naš sugovornik, desetak različitih organizacija po svojoj individualnoj metodologiji ocjenjuju stepen borbe protiv korupcije, a onda organizacija sa sjedištem u Berlinu, koja radi godišnje izvještaje, prilagođava tih desetak izvještaja, zbog čega nije javno dostupno po kojim se kriterijima prave te liste. Postavlja se pitanje da li je onda sve onako kako se predstavlja, ističe dr. Delić.

- Veliku ulogu igra i to kako neko doživljava svoju zemlju, kako neko odgovorno radi posao prilikom procjene pod ataka.

Mi smo u BiH navikli na negativnu atmosferu, gdje je važno što više kritikovati, a s druge strane se ne nude konkretna rješenja određenih problema, ili se površno pristupa prilikom analiza na osnovu kojih se daju kritike.

Moderno je u BiH da mi kritikujemo sve što postoji i vjerovatno, nemam precizne informacije jer je povjerljivo ko sve učestvuje u kreiranju tih mišljenja za prostor BiH, ali poznavajući jednu opću sliku izražene kritike koja je često i površna i neutemeljena, čini se da mi previše loše mislimo o svome društvu generalno - rekao je Delić.

Ipak, to ne znači da korupcije u Bosni i Hercegovini nema i da nema problema. Stvorio se jedan ambijent u kojem je korupcija postala način života. Mi smo navikli, ističe Delić, bez obzira da li neko tražio ili ne, otezao ostvarivanje nekog našeg prava, da čujemo riječi "počasti ga". I zbog ponašanja druge strane koja pristaje na to, ali prosto i zbog obrasca ponašanja ove prve strane koja misli da je kod svakog takvo ponašanje. Umjesto da se to prijavljuje.

Korupcije nije pošteđen ni obrazovni sistem, ističe Delić.

- Veći je broj prijavljenih slučajeva korupcije koju prijave profesori, a ne studenti. Studenti nažalost šute. Postoje i neke pozitivne prakse, kao što su etički kodeksi, drugi akti kojima se prevenira korupcija. Nažalost, malo je konkretnih koraka koji se poduzimaju u tom pravcu - naglasio je on.

Ono o čemu često možemo čitati jeste korupcija u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine. Bilo je slučajeva da su čak procesuirani i oni koji su pokušali da se bore protiv korupcije, tzv. "zviždači". Postoje čak i dogovori tužilaca, advokata, u kojem pravcu će ići proces, kako bi svi imali korist, potcrtava Delić.

To su stvari koje su čak navođene i u žalbenim navodima na neke presude. Postoje i primjeri sudija koji su suspendovani zbog njihove bliske veze sa kriminalnim miljeom.

Ovakvi slučajevi često obeshrabruju ljude u prijavljivanju korupcije, što onda stvara pretpostavke da se ona širi još više. Na taj način se i povjerenje građana u institucije narušava.

Još jedan apsurd jeste, ističe Delić, da je Nikola Špirić član Odbora za borbu protiv korupcije Parlamenta skupštine Bosne i Hercegovine, a nalazi se na američkoj listi upravo zbog korupcije. Sistem jeste složen, ali postoji strah ili nedovoljna motivacija da se kroz formalne institucije ili sistem obrazovanja o tome više govori.

- Bojim se da smo previše smo otišli u pravcu da se izgradila svijest u društvu da je korupcija normalan način života - rekao je on.

Mnogo je načina na koji se korupcija može prevenirati, ali osnovni i možda glavni, naglašava Delić, jeste onaj lični.

- Onako kako se ponašamo u našoj kući, tako bi se trebali ponašati u bolnici, univerzitetu, općini, bilo kojoj drugoj javnoj instituciji. Etimološki, korupcija dolazi od dvije riječi: cor i rompere, što znači ugovor koji se ruši. Insani svakodnevno raskidaju ugovor, uslovno kazano, koji imamo s Gospodarom. Stoga, moramo raditi na sebi, na izgradnji svijesti, kako bismo izgradili bolje društvo. Izgradnja ličnih kvaliteta, ličnog integriteta koja će dovesti do zdravog društva i do pozitivnih promjena u društvu - zaključuje Delić.

(Preporod.info)