Sarajevska šetnja: "Muzej knjige" pokazuje odnos ovdašnjeg čovjeka prema knjizi

Nakon što smo se prošle nedjelje upoznali s historijatom, ali i misijom, Gazi Husrev-begove biblioteke (GHB) u Sarajevu, danas ćemo zajedno prošetati njenom muzejskom zbirkom.

Muzejska zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke sastavljena je od preko 1.300 artefakata. Zbirka svjedoči o bogatstvu i raznolikosti islamske tradicije i kulture, nastale na prostoru Bosne i Hercegovine u proteklih skoro pola milenija.

Dio ove zbirke uključen je u muzejsku postavku koja nosi naziv "Muzej knjige", kroz koju se posjetioci mogu upoznati s nastankom, umnožavanjem, čuvanjem i korištenjem knjiga na našim područjima.

- U muzejskoj postavci Muzeja Gazi Husrev-begove biblioteke prikazani su gotovi svi segmenti njene građe, te izdvojeni raritetni muzejski eksponati, koji zajedno predstavljaju zaokruženu cjelinu onog što ovu instituciju čini prepoznatljivom u cijelom svijetu. Cilj je pokazati odnos ovdašnjeg čovjeka prema knjizi - priča nam Meho Manjgo, referent na obradi građe fonda fototeke i muzejske zbirke.

Muzejska postavka podijeljena je na 13 tematskih cjelina, a danas ćemo proći kroz neke od njih.

- Gazi Husrev-beg, najstarija knjiga u Bosni i Hercegovini, skriptorij u Foči iz 16. stoljeća, prva štamparija u Osmanskom Carstvu, prve štampane knjige i novine u Bosni i Hercegovini, medrese i biblioteke, rukopisi Kur’ana, ulema, Biblioteka u ratu (1992-1995), džamija, kaligrafija, mjerenje vremena i historijat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, cjeline su koje su dio naše postavke - navodi Manjgo.

Jedan od najzanimljivijih eksponata je najstarija knjiga u Bosni i Hercegovini, koja je prepisana prije nekoliko stoljeća.

- Prepisana je prije više od 900 godina, tačnije 1106 godine. Starija je od Povelje Kulina bana i Sarajevske Hagade. Riječ je o rukopisu četvrtog sveska djela Ihja ulumid-din, odnosno Oživljavanje islamskih nauka, Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. O značaju ovog djela za muslimane, najbolje govori rečenica historičara Katiba Čelebija: "Kada bi se sve knjige o islamu izgubile i ostao sam Ihja, on bi mogao sam nadomjestiti sve što je izgubljeno", što ukazuje na njegovu važnost - objašnjava Manjgo.

Jedan od dijelova muzejske postavke govori o historijatu nastanka i razvoja medresa i biblioteka, koje su doprinijele razvoju i afirmaciji pismenosti.

- Centralni dio postavke posvetili smo Ku'anu, odnosno rukopisima Mushafa. Predstavili smo najstariji sačuvani rukopis Mushafa, koji je prepisan 1474. godine, koji je u biblioteku došao iz Crnića kod Stoca. Mushafi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom, posebnim povezima od najfinije kože različitih boja, iluminirane stranice. Posjetioci mogu vidjeti i Mushaf Fadil-paše Šerifovića, koji je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, te druge rukopise - kaže naš sagovornik.

Od agresora, od 1992. do 1995. godine, nisu bile sigurne ni biblioteke, a kao najbolji primjer je paljenje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i Orijentalnog instituta. Tako su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke bili primorani svoju građu, u paketima od banana, prenositi i skrivati na osam tajnih lokacija.

- Poseban dio u Muzeju, posvetili smo Biblioteci u toku rata, s obzirom na to da su uposlenici morali bibliotečku građu skrivati na tajne lokacije, te su tako sačuvali svu građu. Ovom postavkom smo nastojali prikazati rad Biblioteke za vrijeme agresije, a posjetiocima prikažemo i dio iz filma Sarajevska priča: Ljubav prema knjigama.

Nastojimo ovom postavkom prikazati borbu, hrabrost i ustrajnost uposlenika da se sačuva građa Biblioteke.

Izložili smo i mašine koje su uposlenici, unijeli kroz Ratni tunel, kako bi digitalizirali građu i tako je spasili, a na ovim mašinama je prema izvještajima urađeno 80.000 snimaka - priča Manjgo.

Nakon obilaska ovog dijela Muzeja, krećete se prema dijelu koji govori o znamenitim ličnostima i velikanima, zatim imate priliku pogledati prekrasne kaligrafske radove nekih od najpoznatiji kaligrafa.

Mnogo posjetiteljima pruža Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke, koji osim što vas oduševljava prekrasnim uređenjem i eksponatima, učini da edukovaniji napustite lijepu zgradu Biblioteke i poželite saznavati više o knjigama, tradiciji i historiji s naših prostora.

(Merima Uzunalić/Preporod.info)