U Tuzli promovirana knjiga "Maloljetnik na putu smrti" autora Hasiba Suljića

U Tuzli promovirana knjiga "Maloljetnik na putu smrti" autora Hasiba Suljića

U okviru Međunarodnog festivala umjetnosti "Moja prva knjiga 2022", koji se održava u Tuzli, u Domu književnosti upriličena je promocija knjige "Maloljetnik na putu smrti", autora Hasiba Suljića iz Srebrenice.

Ovom prilikom o djelu su, osim autora, govorili Meliha Habibović Herić, učiteljica u Potočarima, i Mehmed Pargan, novinar i književnik iz Tuzle.

Knjiga "Maloljetnik na putu smrti" autora Hasiba Suljića svjedočanstvo je o genocidu u Srebrenici ispričano iz ugla mladića "nejakog za šume, visokog za Potočara".

Kao petnaestogodišnjak 1995. godine prošao je putem kroz šumu do slobodne teritorije, u Kalesiji. U knjizi je opisao stanje u samoj Srebrenici i okolini od 1992. godine do tog kobnom 11. jula 1995. godine. Njegov otac je pronađen u masovnoj grobnici u Glogovoj, a ukopan je 2006. godine u Memorijalnom centru Potočari.

- Ova knjiga ima veliki značaj posebno što se tiče historijskog značaja samog djela. Smatram da trebamo davati veći značaj pisanju ovakvih knjiga i svjedočanstava, jer je u pitanju jedna životna priča, itekako važna za buduće generacije - istakla je Meliha Habibović Herić.

Pargan je naglasio da knjiga "Maloljetnik na putu smrti" na najuvjerljiviji način prikazuje "putovanje" jednog maloljetnika iz Srebrenice u julu 1995. godine.

- Odlučili smo se da temu genocida stavimo u naš program jer smatramo da je to jedna od važnijih tema o kojoj trebamo i moramo uvijek govoriti. Želimo također da s ovom temom kod naših autora otvorimo pitanje zašto i na koji način pisati o Srebrenici. Mi smo sa Hasibom, u pripremi promocije, dodirnuli neke važne teme. Hasib je s dvanaest godina dočekao rat u Bosni i Hercegovini i za tri godine, vrijeme trajanja rata, je toliko odrastao da je 1995. godine mogao sam da se snalazi nakon napada koji se desio na jednoj lokaciji, na putu između Srebrenice i Tuzle. Nakon toga se kao petnaestogodišnjak uspio sam snaći, priključiti se nekim grupama prema Tuzli i domoći se slobodne teritorije - kazao je Pargan.

Tokom promocije je rečeno i to da Bosna i Hercegovina ima obavezu da ove teme tretira na jedan ozbiljan i sveobuhvatan način, jer je domaća historiografija period dešavanja genocida nedovoljno obradila.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti