Sarajevska šetnja: Gazi Husrev-begova biblioteka pet stotina godina čuva pisanu riječ

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu prva je biblioteka za koju pouzdano znamo kada je osnovana. Vakufnamom o osnivanju medrese Gazi Husrev-beg je predvidio da "što preteče od troškova za gradnju medrese, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom." 

- Osnovao ju je Gazi Husrev-beg je 1537. godine. U odabiru prvih knjiga učestvovao je i sam, što znamo iz četiri rukopisa koje biblioteka čuva, a na kojima piše da ih je uvakufio Gazi Husrev-beg. Vakufnamom je osim onima koji su radili u okviru njegovog vakufa, namijenio i stanovnicima Sarajeva - kazao je direktor Biblioteke mr. Osman Lavić.

Biblioteka se od svog postojanja mnogo puta selila, zbog povećanja svog fonda.

Mnogi učenici, muderisi uvakufljavali, prepisivali ili nabavljali knjige, a mnoge su porodice uvakufljavale svoje privatne bilioteke.

- Biblioteku je pratila sudbina ovog grada i ljudi kojima je služila, tako je 1697. godine prilikom provale Eugena Savojskog popaljen Gazi Husrev-begov vakuf, a sa njim i Biblioteka. Zbog toga nemamo neka od djela i prijepise iz 17. stoljeća, ali Biblioteka se oporavila i nastavila s radom- istakao je Lavić.

Dodao je da je do 1863. godine bila u sklopu Kuršumlije medrese.

- Te je godine, na poticaj Topal Osman-paše, uprava Gazi Husrev-begova vakufa za potrebe Biblioteke dogradila jednu veću prostoriju uz Begovu džamiju. 1935. godine je preseljena u prostorije ispred Careve džamije, gdje je ostala do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Nakon agresije smještena je u zgradu pored ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese, gdje je ostala do 2013. godine, kada se vratila odakle je i počela, u kompleks Gazi Husrev-begovog vakufa - ispričao nam je Lavić. 

Gazi Husrev-begova biblioteka ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica, među kojima je preko 10.500 rukopisnih kodeksa, između devet i deset hiljada pojedinačnih dokumenata na osmanskom jeziku, oko 21.000 štampanih knjiga na orijentalnim i preko 30.000 na na evropskim jezicima, bogat fond periodike od kraja 19. stoljeća do najnovijih časopisa koji se objavljuju kod nas i u svijetu.

- U našoj Biblioteci se nalazi najstarija knjiga u Bosni i Hercegovini, pisana prije 917 godina, 1106. godine, riječ je o prepisanom djelu Gazalija, a tu su i prijepisi iz 12. stoljeća. Posjedujemo i muzejske artefakte, koji svjedoče o životu običnog čovjeka i kulturnoj baštini na ovim prostorima - naveo je direktor.

Na Generalnoj skupštini UNESCO-a 2017. godine, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke upisana je u Registar "Pamćenje svijeta" posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini.

Iako je Biblioteka važna za društvo i našu zajednicu, njenu važnost još uvijek ne prepoznajemo dovoljno.

- Danas je Biblioteka u sastavu Rijaseta Islamske zajednice.

Neću zanemariti činjenicu, da je bez obzira na historijski značaj i bogatstvo, Biblioteka na marginama.

Mi smo pokušavali više puta je pozicionirati na nivou Kantona ili Univerziteta, nismo u tome uspjeli, tako Biblioteka još uvijek nije uokvirenu u institucionalnu pažnju - objasnio nam je Lavić.

Grandiozna, savremena građevina koja u svojim zidinama čuva, njeguje i brine o našoj historiji, kulturi i tradiciji, čuva knjige i dokumente koji su značajni za našu domovinu i nas. Za sve ljubitelje knjige i istraživače je nezaobilazno mjesto.

Gazi Husrev-begova biblioteka zavređuje našu stalnu pažnju, jer je institucija koja pet stotina godina čuva pisanu riječ, a s njom i naše pamćenje.

(Merima Uzunalić/Preporod.info)