Dr. Abadžić Hodžić: 'Evropa u ogledalu Bosne', a ne 'Bosna u ogledalu Evrope'

Naučnoistraživački, edukativni i izložbeni projekat "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne", koji će premijerno biti predstavljen u Sarajevu u septembru naredne godine, a potom i u drugim regionalnim i evropskim centrima, tematizira i interpretira otvorenost, dinamičnost, vedrinu, jedinstveno duhovno, kulturno, civilizacijsko, političko-pravno nasljeđe, kulturnu baštinu, umjetničke, arhitektonske, graditeljske, naučne, književne, muzičke i druge duhovne izraze i svjetske doprinose bosanskih svjetova islama.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pokrenuo je projekat koji je istovremeno naučno-istraživačkog, edukacijskog i promotivno-informativnog karaktera.

Ima za cilj da kroz obimni multidimenzionalni i multimedijalni prikaz javnost upozna s kulturno-civilizacijskim naslijeđem, intelektualnim, obrazovnim i umjetničkim postignućima, moralnim, estetskim i socijalnim vrijednostima i idealima bh. muslimana, duhovnom, kulturnom i civilizacijskom otvorenošću, povezujućim potencijalom, dubokim historijskim iskustvom pluralnog života, suživota, dijaloga i prožimanja s drugim religijama i religijskim kulturnim tradicijama.

O historiji umjetnosti, islamu pod vedrim bosanskohercegovačkim nebom, kulturi i identitetima koji se isprepliću našim životima govorila je za Agenciju Anadolija (AA) univerzitetska profesorica i historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić.

Kako je kazala, projekat "Pod nebom vedre vjere - islam i Evropa u iskustvu Bosne" je veliki međunarodni multimedijalni, interdisciplinarni projekat.

- Prvenstveno naučnoistraživački koji bi trebao rezultirati velikom izložbom krajem naredne godine. To je pionirski projekat kojeg je pokrenuo Rijaset Islamske zajednice u BiH. Uključene su sve uprave Rijaseta Islamske zajednice i sarađujemo partnerski sa svim značajnim muzejima, galerijama, arhivima, bibliotekama, institutima kako u Bosni i Hercegovini tako po potrebi određenih tema i izvan BiH. Cilj je da se predstavi historija svjetova bosanskog Islama u jednom društveno-historijskom, političkom kontekstu, da se predstave odgojno-obrazovne institucije, načini života vjere i duhovnosti na ovim prostorima, kako se islam susretao i živio sa drugim kulturama i tradicijama, ko su bile značajne ličnosti od 16. stoljeća do danas u historiji islama, koji su to bili izazovi islama sa dolaskom Austro-ugarske - izjavila je Abadžić Hodžić za AA.

Dakle, ko su važni književnici, umjetnici, arhitekti, pjesnici.

Jedan značajan dio ovog projekta stavlja naglasak i na kulturno-umjetničke fenomene, dakle, ko su bile važne ličnosti u historiji bosanskog islama koje su bile važne i u periodu Osmanske imperije i obrnuto, koje su to bile veze, u kojim sve segmentima sa velikim Osmanskim carstvom u koji su se upisali i brojni Bošnjaci.

- Kažem da je pionirski projekat jer nikada do sada nisu ovako složene teme bile dovedene u vezu. Ponekad su se predstavljali pojedini aspekti, kao što je arhitektura, kaligrafija ili umjetnost. Mi sada, prvi put, pokušavamo dati sveobuhvatnu sliku historije islama na ovim prostorima. Izložba je multimedijalnog karaktera i vrlo je raznolika po prirodi građe. Tu će biti knjige, periodika, rukopisi, bit će veliki naglasak i na savremenoj produkciji u smislu video i filmskog materijala i programa proširene realnosti gdje ćemo probati stvoriti dojam života u jednoj tradicionalnoj bosanskoj kući ili u enterijeru jedne džamije - istakla je Abadžić Hodžić.

Bit će tu i umjetnička djela, radovi, slikarstva, grafike, dizajna, stare karte, dakle, raznolika građa.

- Imamo veliki broj saradnika jer su teme raznolike. Tu je veliki broj članova akademske zajednice, koji su iz raznih oblasti društvenih i humanističkih nauka. Imamo veliki broj partnerskih institucija iz kojih učestvuju njihovi kustosi. Sigurno da već sada na domaćoj i međunarodnoj razini imamo umreženo preko 200 ljudi koji sarađuju na ovom projektu, a koji će vremenom rasti i trajati - pojasnila je Abadžić Hodžić.

Dotakla se i naziva projekta "Pod nebom vedre vjere - islam i Evropa u iskustvu Bosne" i zašto riječ "vedro vjere".

- Zato što smatramo da je islam doista vjera vedrine, da je to vjera koja kaže 'da' životu, da je to vjera koja prepoznaje ljepotu Božjeg stvaranja, kojoj je ljepota jedan estetski i etički princip. Želimo pokazati da je ljepota prisutna i u manifestacijama života, i u odnosu sa ljudima - pojasnila je Abadžić Hodžić.

Smatra da je ova izložba dugo vremena bila potrebna, međutim, ona punu opravdanost dobija u ovom političkom trenutku gdje se primjećuje da prisustvo islama u Bosni i Hercegovini opterećuje političku agendu i stavlja neki teret kroz stereotipe pojednostavljivanja u pristupu kulturi i historiji Bosne i Hercegovine na njenom putu u Evropsku zajednicu.

- Mi ovom izložbom nastojimo pokazati evropsku ukorijenjenost Bosne i Hercegovine. Mnoga pitanja koja su danas u Evropskoj uniji sporna i problematična, davno su bila riješena i življena u Bosni i Hercegovini. Od jednog prirodnog života, ne suživota, nego zajedničkog života različitih kultura i tradicija što je veliki izazov savremene Evrope, do pitanja rješenja ekološke krize. Mi znamo značaj zelenila, vode, čistoće u islamu. Dakle, brojna su pitanja na koja danas evropska kulturna, politička i društvena scena traga za odgovorima, a mnogi ti odgovori su ovdje bili prisutni stoljećima - poručila je Abadžić Hodžić.

Islamski religijski život u Bosni i Hercegovini, u kojem generacije muslimana stoljećima utemeljuju i oblikuju svoj moralni i socijalni odgoj, kao i estetske i društvene vrijednosti, pogođen je različitim oblicima i strategijama iskrivljavanja i zamračivanja. Nerijetko se šire predrasude, strahovi, nepovjerenja i odbijanja koja idu na štetu svih, kako muslimana Bošnjaka i Bosne i Hercegovine u cjelini, tako i pripadnika ostalih vjerskih zajednica.

- Vrlo je važno da se Evropa ogleda u ovoj izložbi. Naša prva sekcija se zove: 'Evropa u ogledalu Bosne', a ne 'Bosna u ogledalu Evrope'. Ja sam našla neke dokumente u jednom časopisu koji je izlazio u BiH krajem 19. stoljeća gdje je Vilma, supruga tadašnjeg upravitelja Bosne Benjamina Kallayja, opisivala bosanske žene. I taj opis bosanske žene ni u čemu se gotovo ne razlikuje od plakata kojeg je Šejla Kamerić napravila o bosanskoj ženi, na tragu grafita kojeg je našla na zidovima u Potočarima. Vidimo da je to jedan stereotip, negativan o Bosni koji traje više od stotinu godinu. Mislim da se Evropa sa tom negativnom percepcijom Bosne mora suočiti - istakla je Abadžić Hodžić.

Regionalna javnost, naročito evropska kulturna i politička javnost, ne poznaju u dovoljnoj mjeri islamsku kulturu u Bosni i Hercegovini, njene tekovine i vrijednosti, otvorenost i naprednost, njen doprinos u evropskom kontekstu afirmaciji moralnih, odgojnih, estetskih, umjetničkih, naučnih i ukupnih civilizacijskih tekovina.

Štaviše, u regionu i Evropi u nekim intelektualnim, medijskim i političkim krugovima, na bosanskohercegovačko društvo se gleda kao na potencijalnu opasnost zbog značajnog prisustva islama i muslimana u ovoj zemlji. Nerijetko svjedočimo kako se islam, u zapadnoj javnosti i u nekim muslimanskim interpretacijama i praksama, predstavlja u pojednostavljujućim, ideologijskim, propagandističkim stereotipima neutemeljenih osporavanja ili zagovaranja.

S tim u vezi, Abadžić Hodžić se dotakla i rastuće islamofobije i desničarskih pokreta u Evropi navodeći da je to zabrinjavajuće.

- Naravno da je to zabrinjavajuće jer to dovodi u pitanje koncept Evropske unije kao zajednice različitih kultura. Ideja drugosti, pluraliteta, trebala je biti najveća pozitivna vrijednost modernog doba, a koja je sada potpuno dovedena u pitanje - poručila je Abadžić Hodžić.

Istakla je da je segment ćejfa i meraka važan dio doživljaja bosanskog muslimana.

- Vjera islama je uvijek neka vjera sredine, harmonije, između odgovornosti i napora predanosti, ali i radosti i ljepote života. Nismo htjeli da ostane ta jedna percepcija koja se forsira o islamu kao jednoj mračnoj, zatvorenoj, hermetičnoj, negativnoj vjeri. Dovoljno je da uđete u bilo koju bosansku džamiju ili tradicionalnu bosansku kuću, vidite da je to vjera vedrine - naglasila je Abadžić Hodžić.

Smatra da ovaj projekat nosi i poruku muslimanima.

- Kako više razvijamo projekat uviđamo da je on potreban prvenstveno nama, u nekom vraćanju samopoštovanja. U nekom ponovnom otvaranju temeljnim identitarnim pitanjima - istakla je Abadžić Hodžić.

Kako je kazala, građa bi trebala biti osnova i za jednu vrstu naučnog umrežavanja oko ove teme, ali i kao osnova za budući muzej islamske umjetnosti i kulture BiH.

- O muzeju se jako dugo govori, napisano je nekoliko elaborata, vrlo intenzivno još od '60-ih godina 20. stoljeća. Čak su tražene različite adrese u Sarajevu. I danas u Sarajevu tražimo najoptimalniji prostor jer postoji velika građa, bogate privatne zbirke - pojasnila je Abadžić Hodžić.

Sa projektom su krenuli u ljeto prošle godine. Godinu je trajao istraživački dio rada na terenu.

A prva izložba se očekuje krajem naredne godine, najvjerovatnije krajem septembra.

- Bilo bi korisno i potrebno da se izložba predstavi i van BiH. Danas u Evropi postoje brojne bošnjačke zajednice. Prvi su neki razgovori sa Zagrebom, Beogradom i Ljubljanom - izjavila je Abadžić Hodžić.

Dotakla se i kontakta sa turskim institucijama.

- Vrlo rado bismo uspostavili, posebno u istraživačkom segmentu posla, direktne kontakte sa turskim institucijama. Već smo prepoznali brojne teme i ličnosti koje bi zasluživale da se posjete i uspostavi saradnja sa arhivima, institutima, muzejima u Turskoj - dodala je Abadžić Hodžić.

(Preporod.info)