Udruženje za modernu historiju predstavilo petnaest svojih izdanja u Muzeju Hercegovine

Udruženje za modernu historiju danas je u organizaciji Muzeja Hercegovine predstavilo petnasetak svojih izdanja objavljenih tokom protekle i ove godine.

O značaju i programskim učincima udruženja govorio je pomoćnik federalnog ministra za obrazovanje i nauku Jasmin Branković dok je sadržaj knjiga predstavio prof.dr. Husnija Kamberović.

- Vrijednost izdanja je višestruka, jer se u njima obrađuju primarni izvori, dokumentacija iz arhiva ex Jugoslavije kao i nekoliko evropskih arhiva. Kao autori pojavljuju se najeminentnija imena savremene historiografije - napomeno je direktor Muzeja Hercegovine mr. Asim Krhan.

Prema njegovom mišljenju, posebnu pažnju bosanskohercegovačke javnosti zavrjeđuju knjige kao što su Zbornik radova "Prezentacija nasilja u jugoistočnoj Evropi 20. stoljeća" Husnije Kamberovića, "Historičar u javnosti" Edina Omerčića, "BiH u političkoj projekciji intelektualnih krugova 1991-1996" (Handžar divizija, Waffer-SS u Bosni 1943-1945), čiji je autor  Havije Bugarel (Xavier Bougarel), "Osuđenici na smrt 1945-1947.g. u BiH" i Bibliografija "Slovo Gorčina".

Govoreći o motivima objavljivanja i publiciranja rezultata novijih historijskih istraživanja, prof.dr. Kamberović je kazao kako se prije svega radi o profesionalnoj odgovornosti, s ciljem otvaranja historiografije široj naučnoj javnosti.

- Ako historičari ne budu tražili načina kako prezentirati prošlost u "dubine društva", onda će to učiniti neki drugi na način koji je mitomanski, a to niti nauci niti društvu treba. Trebali bi se suočiti s historijom onakvom kakva je ona bila jer samo je možemo kao takvu razumjeti i samo tako ona može imati utjecaja i na naše današnje djelovanje - kazao je Kamberović. 

Kao posebno vrijedno djelo izdvojio je knjigu o Handžar diviziji koja je orginalno objavljena na francuskom jeziku. Osnovna ideja koju prati Bugarel u istraživanjima su socijalni aspekti čime se argumentira ideja, da su ljudi, koji su ulazili u sastav te jedinice, ulazili bez jasne ideološke osnove. Dakako, bilo je i onih koji su imali i jasne ideološke motive.

- Autor nije bježao ni od toga da pokaže da li je bilo i zločina. Bilo ih je. On jasno pokazuje da je ta divizija prije svega bila antipartizanska, a među žrtvama su bili i neki muslimani i muslimanska sela koja su bila partizanski orjentirana - kazao je Kamberović.

Iznimno važnim naučnim diskursom Kamberović smatra i knjigu njemačke historičarke Mari Žanin Čalić "Historija jugoistočne Evrope u globalnom kontekstu", koja historiju posmatra  još od vremena Aleksandra Makedonskog do promjene imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju.

- Iz nje možemo razumjeti koliko smo mi dio zajedničkih procesa koji se odvijaju u ovom dijelu Evrope - pojasnio je Kamberović.     

Neke od objavljenih knjiga su rezultat naučih konferencija koje je organiziralo Udruženje za modernu historiju, kao što je Zbornik radova o interpretaciji nasilja u historiji XX stoljeća na području jugoistočne Evrope. Zanimljivim se čini da je jedan od zaključaka tih istraživanja bio da su ključne žrtve nasilja tokom XX stoljeća bili civili.

- To smo mogli vidjeti početkom XX stoljeća, na kraju Prvog svjetskog rata, tokom Drugog svjetskog rata i u ratovima 90-tih. Civili su ključne žrtve rata, i to ne usputne žrtve, nego su najčešće bili glavni ciljevi nasilja - istakao je Kamberović.  

Tokom predstavljanja izdanja naveo je nekoliko naslova koji se odnose na period 90-tih godina XX stoljeća u periodu raspada Jugoslavije. Iz perioda socijalističke Jugoslavije izdvojio je knjigu o Pašagi Mandžiću i Tuzlanskom procesu, kao i o Islamskoj zajednici u periodu od 1950 do 1970. godine.

- To nije priča samo o reisu Kemuri, već i odnosu države prema IZ-e i o tome kako su muslimani proživljavali to vrijeme, koliko je ona bila involvirana i koliko je ona bila instrument države - pored ostalog, naglasio je Kamberović.  

Na kraju promocije izdanja prof.dr. Kamberović je obrazložio i šire društvene kontekste zašto je važno baviti se ovom vrstom historijskih istraživanja i prezentiranja naučnih činjenica.

- Kroz izdavaštvo i konferencije koje imamo šaljemo pozitivnu sliku o Bosni u inozemnim krugovima. Jako je važno kakvu ćemo sliku o sebi poslati drugima. Mi se moramo truditi da ta slika bude što vjernija sliko o nama. Zašto bismo mi kreirali mitsku sliko o našoj prošlosti? Takva slika nam ne treba, nama treba vjerna slika naše prošlosti da je kao takvu ponudimo Evropi i da na taj način gradimo komunikaciju sa Evropom, na realnim činjenicama. Mitske predstave o našoj prošlosti ne doprinose ni nama, jer nas guraju u nove zablude.  Vrlo je važno šta drugi misle o nama i da naša slika koju šaljemo bude što bliže nekoj realnoj slici koju živimo - zaključio je Kamberović.

Kratkim osvrtima na sadržaje nekih od petnaest knjiga Udruženje za modernu historiju je probudilo pažnju mostarske naučne javnosti pa se s tim u vezi već planiraju pojedinačne promocije pojedinih izdanja.

(Hasan Eminović/Preporod.info)