Mijatović: Odlučivanje o principima za formiranje vlasti vratiti u institucije Bosne i Hercegovine

Odlučivanje u vezi s principima za formiranje vlasti neophodno je vratiti u institucije Bosne i Hercegovine, te okupiti političke snage na temelju programa, orijentirane ka ostvarenju strateških ciljeva i prevazilaženju teške situacije u kojoj se zemlja našla - istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".

Današnja tema bila je "Principi za formiranje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH" o čemu je u svojstvu uvodničara, putem videolinka, govorio Vojin Mijatović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH).

Uvodničar je u tom kontekstu podsjetio kako je pozvao članove Predsjedništva, prevashodno Komšića i Bećirovića, da krenu, kako to nalaže Ustav - da mandatara za sastav Vijeća ministara BiH daje bh. Predsjedništvo, te da kao u svim normalnim zemljama pozovu na konsultacije i čuju političke subjekte kakva su njihova strateška opredjeljenja za formiranje vlasti.

Potcrtao je kako prvi put od Dejtona, BiH ima dva člana Predsjedništva građanske provenijencije, te da je neophodno definirati strateški bh. set interesa, koji će svi prihvatiti, bez obzira na to da li će neko ići u vlast, ili ostati u opoziciji, te da se tek tada može ići na matematička prebrojavanja.

Mijatović je, međutim, upozorio na pojavu da taj "bh. patriotizam padne u onom momentu kada jedni odu u opoziciju, a drugi ostanu u vlasti", a što, kako navodi, svjedoči o neiskrenom pristupu i nespremnosti da kažemo: Ovo je 'crvena linija' BiH i ovo je politički blok koji stoji do te crvene linije, bez obzira da li će poslanici iz tog bloka biti u vlasti ili biti u opoziciji.

- Ja jesam, apsolutno, za jedan pokret za državu, uslovno rečeno, na državnom nivou, ali sa stanovišta principa, nikako sa stanovišta obaveze da svi budu u vlasti ili u opoziciji - kazao je Mijatović, istaknuvši kako je neophodno definirati šta je to što je crvena linija za BiH ispod koje se ne ide.   

Mišljenja je kako se u državi uporno radi obrnutim redom, što onda implicira da se bavimo posljedicama, a ne uzrocima.

Naveo je, također, kako, usljed dejtonskog ustavnog uređenja, proističe da se principi i delegiranje principa za formiranje izvršne vlasti baziraju na etno-nacionalnom pristupu, a nikako na konceptima koji bi značili ekonomiju, život i razvoj funkcionalne BiH.

- U svim normalnim zemljama, razvijenim demokratijama principi za formiranje vlasti se baziraju upravo na ovim temama. Ponovo dolazimo do onoga što su suprotstavljeni stavovi, način na koji gledamo BiH u budućnosti i bavimo se, zapravo, uporno posljedicama nečinjenja svih nas, 27 godina da ovo društvo i država idu naprijed - kazao je uvodničar.

Mijatović se osvrnuo i na 'Pokret za državu' čiji je bio kandidat na proteklim izborima, podsjećajući kako je taj pokret nastao iz potrebe opstanka bh. ideje i politike u entitetu RS, te da on daje rezultate, a što svjedoči o drugačijem glasu u tom entitetu te otvara mogućnost za daljnje jačanje u narednom izbornom ciklusu.

Naveo je kako je prvi put u historiji od Dejtona do danas, Pokret za državu u potpunosti multietnički, te da to predstavlja ogroman iskorak.

(Preporod.info)