U Tuzli promovisana izabrana djela Avde Međedovića, Homera 20. stoljeća
U Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Tuzli, u organizaciji Biblioteke "Behram-beg" i BKC-a Tuzla, večeras je održana je promocija izabranih djela Avde Međedovića.
Koliko su značajna ova izabrana djela, naglasili su organizatori, dovoljno je reći da je Avdo Međedović epski pjevač koji se istražuje i spominje na katedrama koje izučavaju Homera te je teško naći homerologa koji se nije dotakao njegova djela, budući da su američki profesori u dva navrata, Milman Parry i Albert B. Lord, dolazili u naše krajeve kako bi odgonentuli homersko pitanje, istražujući i bilježeći epske pjevače Sandžaka.
Odgonetajući homersko pitanje, američki su profesori naišli na Homera dvadesetog stoljeća, koji je u svojoj epskoj radionici ispjevao najbolje stihove koji su postali predmetom izuzetnog interesovanja, a taj interes i danas bi trebao biti i veći jer, jasno je, da nas Avdo Međedović svojim djelom na izuzetan način predstavlja u svijetu – na katedrama na kojima se izučava usmena književnost.
O djelu i životu Avde Međedovića govorili su dr. Mirsad Kunić, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, dr. Sead Šemsović, profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te Kemal Musić, direktor JU "Ratkovićeve večeri poezije" Bijelo Polje.
Musić, direktor ustanove koja je i objavila izabrana djela Avde Međedovića kaže da je Međedović specifična kulturološka pojava na području Balkana. Njegovo djelo ni u Crnoj Gori ni u Bosni i Hercegovini nije doživjelo potpunu afirmaciju.
- Zbog toga smo se odlučili da prvi put na prostorima bivše Jugoslavije izađe jedno ovakvo izdanje u četiri knjige. Radi se o dva najduža i dva najpoetičnija epa. Mislim da djelo Avde Međedovića zaslužuje veću pažnju na prostoru bivše Jugoslavije, pogotovo u Bosni i Crnoj Gori. U Crnoj Gori iz razloga što je Avdo tu rođen, u Bijelom Polju, a u Bosni zato što svi njegovi epovi govore o bosanskim junacima. Ja se nadam da će ovo biti dobra inicijalna kapisla za objavljivanje sabranih djela Avde Međedovića - kazao je Musić.
Dr. Mirsad Kunić govorio je o historijskom, kulturnom, usmenom književnom kontekstu u kojem se pojavio Avdo Međedović.
- U jednom svom izvještaju profesor Parry iznosi uvjerenje da će donijeti natrag u Ameriku zbirku rukopisa i ploča koja je jedinstvena u svijetu za proučavanje i funkcionisanje života cijele jedne usmene narativne poezije. Negdje oko 98.000 stihova u različitim izvedbama, različite dužine dobijemo od Avde Međedovića. Parry dobija ono što je njemu trebalo, što mu je bio izvorni motiv da bi došao na ove prostore, da se uvjeri da u 20. stoljeću postoje epski pjevači koji mogu izvoditi tako duge epove kao što su Ilijada i Odiseja. Time je on, zapravo apsolvirao Homersko pitanje - istakao je dr. Kunić.
O epskom svijetu Avde Međedovića govorio je dr. Sead Šemsović. Međedović je, istakao je dr. Šemsović, velika figura u bošnjačkoj usmenoj književnosti i da bismo razumjeli ko je on možemo tome pristupiti iz više različitih uglova.
Govoreći iz pozicije homerologije, Avdo je bio ključno važan za svjetsku razinu razrješavanja tog čuvenog homerskog pitanja. Možemo govoriti i iz pozicije razvoja bošnjačke usmene epike. Svaka od tih pozicija je legalna i legitimna pozicija posmatranja Međedovića kao epskog pjevača.
- Neki istraživači će bošnjačku usmenu epiku tretirati kao najrazvijeniji epski svijet na južnoslavenskom prostoru i čak na svjetskim planovima kazati da je to jedna od razvijenijih epika. Ona, epika je postala izuzetno popularna u periodu romantizma. Epika je korisna, nju možete vrlo lahko da upotrebljavate u političke, identitarne i ideološke svrhe. Ona je u tom periodu izuzetno tražena, periodima nacionalnih buđenja, identiteta. Srpska i hrvatska usmena epika prestaje da živi nakon romantizma. Nakon romantizma nemate živih, aktivnih guslara koji proizvode epske pjesme i proizvode nove epske svjetove. U bošnjačkoj književnosti imamo situaciju gdje će se usmena epika nastaviti proizvoditi i u periodu Austro-Ugarske vlasti, međuratnom periodu, čak i u vremenu nakon Drugog svjetskog rata – kazao je dr. Šemsović.
(Alem Dedić/Preporod.info)
