U Bihaću održan okrugli sto o prvom reisul-ulemi Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomeroviću

Okrugli sto "Reis Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomerović - život i društveno-historijske prilike" održan je jučer u Bihaću, u okviru manifestacije "Reis Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomerović".

Ovu manifestaciju organizuje Muftijstvo bihaćko, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice (MIZ) Bihać i Gradom Bihać, a održava se od 19. do 21. oktobra 2022. godine.

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da se na ovakav način govori o jednoj od najvažnijih ličnosti u povijesti Islamske zajednice.

- U veoma teškom i presudnom vremenu za Bošnjake, kada se gasi jedna imperija, a druga zauzima dominaciju nad Bosnom, muslimanski narod se našao pred jednim teškim izazovom i pitanjem na kojeg je morao sam dati odgovor, a pitanje glasi: Da li ostati ili otići iz Bosne? Zbog svoje dalekovidnosti, mnogi muslimanski intelektualci su izabrali da ostanu i da dijele sudbinu svoga naroda i da im budu na usluzi koliko mognu.

Jedan od takvih velikana je bio i reis Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, koji nas je svojim djelovanjem i stavovima zadužio da govorimo o njemu i da našem narodu danas prenosimo iskustva iz njegovog vremena, te da analiziramo stavove i postupke tadašnje uleme u kontekstu njihovog vremena.

Dolazimo do zaključka da su to bili istinski znalci i hrabri ljudi, koji su stali ispred svoga naroda kada je bilo najpotrebnije i donosili odluke u interesu naroda ne mareći za kritikama, pa čak ne obazirući se za vlastitu sigurnost. Zbog toga je važno da danas govorimo o ovom našem velikanu, porijeklom iz Krajine, a koji je bio prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - naglasio je muftija Kudić.

Prisutnima se prije samog početka okruglog stola obratio i Elmedin Mehadžić, šef Odsjeka za mjesne i vjerske zajednice u Gradskoj upravi Grada Bihaća.

On je naglasio da je Grad Bihać počašćen što je domaćin ovakve jedne manifestacije, te dodao da će Gradska uprava inicirati prijedlog da se jedna od ulica u Bihaću zove po ovom bihaćkom intelektualcu i velikodostojniku.

Prvi izlagač na ovom okruglom stolu je bio mr. Suad Mahmutović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću i Medresi "Reis Džemaludin-ef. Čaušević" u Cazinu.

On je govorio o biografskim podacima reisa Hadžiomerovića, posebno se referišući na njegove fetve ili službena mišljenja o nekim pojavama koje su tada dominirale u javnom diskursu.

- Reis Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović se rodio u Kulen Vakufu, medresu završio u Prijedoru, a školovao se u Istanbulu. Prije pozicije reisul-uleme, obnašao je dužnost Muftije sarajevskog gotovo četiri decenije i svakako bio istaknuti muderris Kuršumli medrese. S obzirom na to da je krajem 19. stoljeća dolaskom Austro-Ugarske naše društvo bilo potpuno dezorijentirano, on se bavio temama od opšteg značaja za stanovništvo. Donio je fetvu da se muslimani trebaju vakcinisati u cilju suzbijanja zaraznih bolesti, da ljekar može ulaziti u muslimanske kuće i liječiti bolesne, o mogućnosti ekshumacije pojedinih lokacija gdje se nalaze mezarja u korist vakufa i dr. Podrška koju je dobio od strane šejhul-islama u Istanbulu govori o njegovim kompetencijama, znanju i sposobnosti - konstatovao je mr. Mahmutović.

O njegovoj dvojici sinova Mehmedu i Salimu Muftiću i njihovom doprinosu u razvoju Islamske zajednice, govorio je hafiz dr. Elvir Duranović, naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka.

On je istakao da je sveobuhvatan doprinos reisul-uleme Hadžiomerovića, i njegovih sinova Mehmeda i Salima, Islamskoj zajednici i Bošnjacima u cjelini bio nemjerljiv i vrijedan naše opservacije i proučavanja.

- Porodica reisa Hadžiomerovića, ostavila je neizbrisiv trag u historiji Islamske zajednice s krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Reis Hadžiomerović, njegovi sinovi Mehmed, Refik i Salim Muftić, a odredili su svoje prezime na osnovu njihovog oca koji je bio Muftija sarajevski 40 godina, te njegovi unuci Hilmi-ef. i Asim-ef. kao muderris Gazi Husrev-begove medrese, obrazovali su i odgojili plejadu imama koji su u prvoj polovini 20. stoljeća djelovali na vjerskom prosvjećivanju muslimana u našoj zemlji. Ne samo da je muška loza reisa Hadžiomerovića bila veoma uspješna, već i ženska loza je ostavila neizbrisiv trag. Njegov sin Salim je bio dva puta kandidat za reisul-ulemu, istaknuti pregalac u Ulema medžlisu dugi niz godina, visoki zvaničnik udruženja Ilmijje... a njegova kćerka, unuka reisa Hadžiomerovića i kćerka Salima Muftića je bila Sejda, koja se udala za jednog od najznačajnijih ličnosti u povjesti Islamske zajednice Hamdiju Čemerlića, što govori da je ulemanska loza nastavljena i putem reisove unuke Sejde - kazao je Duranović.

S obzirom na to da je reis Hadžiomerović završio medresu u Prijedoru, o medresama u Krajini i njihovom značaju je govorio prof. Mehmed Mašić, profesor u Medresi "Reis Džemaludin-ef. Čaušević" u Cazinu.

- Kada sam krenuo da pišem rad o krajiškim medresama, bio sam zapanjen saznanjem da je u mom rodnom gradu Bihaću djelovalo šest medresa, a ja prije toga nisam čuo ni za jednu. S druge strane, Krajiške medrese su završila trojica reisul-ulema i da su predavači u njima bili reisul-uleme i istaknute muftije, te vrhunski intelektualci tog doba. Često čujem u svom gradu kako spominju neke datume za prve srednje škole, a medresa, koja je često bila i srednja, viša i visoka škola je nastala 70 godina prije svih tih škola koje se danas spominju. Želim reći, bez dileme, da su medrese preteče savremenom školsku u BiH i da je njihov kvalitet bio neosporan i jednostavno dokaziv, s obzirom na to da su svršenici medresa kasnije izrasli u istinske lidere svoga naroda u najtežim trenutcima - kazao je prof. Mašić.

"Formiranje Rijaseta u kontekstu okupacije Bosne" je bila tema koju je predstavio prof. dr. Enes Durmišević, dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i intelektualac koji se kroz naučni rad bavio pitanjem uspostave Islamske zajednice i statusnih pitanja muslimana u Bosni i Hercegovini.

On je govorio o vremenu u kojem je nastala samostalna Islamska zajednica i o pitanjima koja su tištila tadašnje muslimane, te odgovor kojeg su imali intelektualci tada, te na veoma zanimljiv način napravio paralelu sa nekim sadašnjim aktivnostima koje se provode u Bosni i Hercegovini.

- Gotovo dva stoljeća traje direktan i sofisticiran pokušaj eliminacije muslimana s ovih prostora. Tada, prije 140 godina, je direktna meta bila Turska, da se u potpunosti eliminiše, da kršćanstvo dominira Istanbulom i oko toga postoje dogovori između Austrije i Rusije tada. Naravno, to nije uspjelo i nije uspio plan da i mi nestanemo. Opstali smo i tada i nakon dva svjetska rata i nakon rigidnog komunizma i nakon 1992. godine. Onda nam nakon svega nameću luđačku košulju gotovo sigurni da će nas zadaviti, ali opet smo nakon skoro 30 godina opstali i sada nam nameću izborni zakon da nas obezvrijede - kazao je on.

Dodao je da "Bosna oduvijek ima svoju autentičnu pamet, hrabre i obrazovane ljude koji u datim trenucima imaju dalekovidan pogled i jasan stav, te narod koji je svoju nesalomljivost ispoljavao tada kada je bilo najteže".

- Reis Hadžiomerović i muftija Karabeg su u tom periodu bili ti intelektualci i lideri koji su osujetili nakane Austro-Ugara i njihovih saveznika i našem narodu govorili da je oružani otpor Austro-Ugarskoj izgubljena bitka zbog koje bi mogli dovesti u pitanje naš biološki opstanak. Bosna je čudo i zbog toga se ne snalaze s nama, pogotovo naši susjedi koji su, nažalost, kroz historiju imali aspiracije i pogrešne postupke prema nama i to ne prestaje ni danas - naglasio je prof. Durmišević.

(Preporod.info)