Islam i muslimani u hrvatskoj znanosti: uspješno obranjen magistarski rad na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
U četvrtak, 14. maja 2026. godine, na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Alem-ef. Crnkić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sisak, uspješno je odbranio magistarski rad pod naslovom "Islam i muslimani u časopisima iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj u periodu 1990.–2016. godine" i stekao zvanje magistra islamskih nauka.
Komisiju su činili prof. dr.Orhan Jašić (predsjednik), prof. dr. Sedad Dizdarević (član), i prof. dr. Ahmet Alibašić (mentor).
Uz porodicu i prijatelje, javnoj odbrani prisustvovao je i muftija akademik dr. Aziz-ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji je čestitao kandidatu na uloženom trudu u istraživanju teme s kojom je ponudio važan znanstveni doprinos u artikulaciji načina na koji hrvatska naučna periodika percipira islam i muslimane.
Nakon uvodnih riječi predsjednika komisije i predstavljanja kandidata od strane mentora, Alem Crnkić je predstavio predmet, metode i rezultate višegodišnjeg istraživanja.
Analiza je obuhvatila 105 radova objavljenih u 39 hrvatskih znanstvenih časopisa u razdoblju od 1990. do 2016. godine, prikupljenih putem portala Hrčak i fondova Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čime je rad prva sistematska analiza ovog korpusa i može poslužiti kao temelj za buduća istraživanja, posebno za period nakon 2016. godine te za komparativne studije prikaza različitih religijskih tradicija u hrvatskoj akademskoj javnosti.
Centralno istraživačko pitanje glasilo je: je li diskurs o islamu i muslimanima u hrvatskoj znanstvenoj periodici orijentalistički ili islamološki?
Analiza je pokazala da u većini radova prevladava islamološki pristup — kontekstualan, analitički i bez redukcionizma.
Islam se u analiziranim radovima najčešće prikazuje kao religijska, kulturna, povijesna i civilizacijska stvarnost evropskog prostora, a ne kao sigurnosna ili civilizacijska prijetnja.
Neoorijentalistički tragovi prisutni su sporadično, uglavnom u sigurnosno-političkim kontekstima, ali ne određuju karakter akademskog diskursa.
Porast interesa za temu direktni korelira s ključnim geopolitičkim događajima — napadima od 11. septembra, Arapskim proljećem, migrantskom krizom te vodišnjicama priznavanja islama u Republici Hrvatskoj.
– Hrvatska akademska zajednica islamu i muslimanima najčešće pristupa kroz prizmu međureligijskog dijaloga, identiteta, povijesti i civilizacijskog doprinosa — a znatno manje kroz sigurnosno-političku paradigmu. Hrvatska znanstvena periodika pozicionira se kao prostor kritičkog, ali u osnovi konstruktivnog i dijaloškog promišljanja islama – zaključeno je u radu mr. Crnkića.
(Preporod.info)
