Kolokvijem podsjećamo na život i djelo hafiza Seida Zenunovića: Neopravdano zanemarivan alim

U utorak, 18.10. u Divanhani Kraljeve džamije u Tuzli te u srijedu, 19.10.2022. godine u Čeliću u organizaciji Instituta za društveno i religijsko istraživanje, Muftijstva tuzlanskog te Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Čelić, održan je kolokvij „Hafiz Seid-ef. Zenunović – život i djelo (90 godina od preseljenja)“.

O prijevodu Kur'anu hafiza Zenunovića govorio je dr. Sead Seljubac, o životu hafiza Zenunovića i njegovom djelu „Vefat Resulallah“ više je kazao dr. Mirsad Arnautalić, dok je o jezičko-stilskim karakteristikama mevluda hafiza Zenunovića svoje izlaganje imao mr. Admir Muratović.

Cilj kolokvija je, prema riječima organizatora, osvjetljavanje života i djela hafiza Zenunovića, s posebnim osvrtom na njegov angažman na pisanju Mevluda i prevođenju Kur’ana. Kolokvijumu u Čeliću prisustvovao je i muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, a u Tuzli dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog. Upriličena je i posjeta mezaru hafiza Zenunovića.

Hafiz Seid-ef. Zenunović je do sada neopravdano zanemarivan u kulturnoj povijesti Bošnjaka, kao i većina bošnjačkih intelektualaca i društvenih pregalaca. Ovo prigodno podsjećanje na život i djelo Hafiza Zenunovića, povodom 90 godina od njegovog preseljenja, potaknuto je željom da se ukaže široj, kulturnoj, pa i naučnoj javnosti na izuzetnu poliglotsku i spisateljsku relevantnost jednog od vrsnih bošnjačkih alima, koji je našom okupiranošću surovom svakodnevicom, pa i konformističkom inertnošću, ostao prilično zaboravljen i zapostavljen. Neka ovaj kolokvij bude znak naše pažnje, društvene odgovornosti, dužnog poštovanja i ljudske zahvalnosti za sve ono što je ovaj revnosni alim učinio za svoju Zajednicu, tadašnje i potonje generacije – kazao je za Preporod.info dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja.

Hafiz Seid Zenunović je rođen 1875. godine. Rastao je i obrazovao se u pitomom mjestu Koraju, smještenom podno planine Majevice, a koje je, prema narodnom kazivanju, dobilo ime još u doba sultana Mehmeda Fatiha koga je, po dolasku u taj kraj, očarala prirodna ljepota, pa ga je sultan usporedio s džennetom kazavši: „Mjesto je K(a)ORAJ!“. Bio je imam, hatib i muallim Atik džamije i muderris medrese Igrišće u Koraju.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović prisustvovao je kolokviju koji je održan u Čeliću. U svome obraćanju Muftija se zahvalio organizatorima i učesnicima a posebne selame uputio je potomcima hafiza Seida Zenunovića koji su prisustvovali ovom kolokviju.

– Hafiz Zenunović je bio čovjek veoma širokog intelektualnog opusa, poznavalac arapskog jezika sa darom za pisanu riječ. Pisao je arebicom na bosanskom jeziku. Pored Mevluda, po kojem je hafiz Zenunović poznat u narodu, prevođenje Kur'ana svjedoči o njegovoj namjeri da olakša muslimanima učenje o vjeri i njeno razumijevanje. U svom Mevludu je iskazao neizmjernu ljubav prema Muhammedu, a.s., kazao je muftija Fazlović.

Podsjetio je da je vrijeme u kojem je živio hafiz Zenunović bilo vrijeme velikih kulturoloških i društveno-političkih izazova.

– Hafiz Zenunović pripada plejadi uleme koja je predanim imamsko-muallimskim radom u Koraju ostavila pečat u svom vremenu. Muslimani ovog kraja su uvijek bili, a i danas su, vrijedni ljudi, držali su do svoje vjere i tradicije a u najodsudnijim momentima pokazali su veliku hrabrost, Veliki je značaj ovakvih projekata za očuvanje naše tradicije jer je ona pokazatelj našeg trajanja na ovim prostorima. To je i naš dug prema našoj ulemi - poručio je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović je isti dan posjetio i mezar hafiza Seid-ef. Zenunovića u haremu Atik džamije u Koraju.

- Ono što je na prvome mjestu i što je nezaobilazno jeste njegov prijevod Kur'ana na bosanski jezik. Iako nije sačuvan i objavljen u cijelosti, postoji sasvim dovoljno materijala da bi se mogao izučavati stil i način Hafizovog prevođenja, kao i uvid u Hafizovo, mogli bismo kazati, odlično poznavanje arapskoga jezika. Zenunović se bavio pisanjem i drugih djela, kao i pisanjem poezije. Ono što je, također nezaobilazno jeste i originalni mevlud koga je napisao ovaj veliki alim svoga vremena, a među alhamijado mevludima poema Sejjida Zenunovića je najoriginalnija – kazao je dr. Arnautalić.

Među alhamijado mevludima poema Seida Zenunovića je najoriginalnija, istakao je dr. Arnautalić, a kazan je riječima predanog vjernika i iskrenog poštivaoca Ehli bejta. Prvi put je objavljen na arebici 1929. godine, često je izvođen, jer mu je forma podesna za učenje, a tome je doprinio i čist jezik.

- Sa sigurnošću se može kazati da su svi mevludi na našem jeziku svojstven prepjev već napisanih mevluda, osim mevluda hafiza Seida Zenunovića koji je, zaista bio originalan. Sasvim je nesporno da je hafiz Zenunović bio velika ličnost među muslimanskom ulemom svoga vremena, a što dokazuju njegova djela, porijeklo, naobrazba i pisani tragovi i djela koja je ostavio iza sebe. Jedan je od rijetkih Bošnjaka koji se bavio prijevodom Kur'ana i koji je napisao originalan mevlud – napomenuo je dr. Arnautalić.

Dr. Seljubac, koji je govorio o Zenunovićevom prevodu Kur'ana, istakao je da se hafiz Seid-ef. Zenunović ubraja među poznatije alime sjevernoistočne Bosne iz perioda kraja 19. i početka 20. stoljeća.

- Hafiz nije preveo cijeli Kur’an, nego samo određene sure, a sačuvane su i raspoložive, kako navodi doktor Nakičević, njih trideset tri. Najznačajnije karakteristike ovog prijevoda su prilagođenost jezika ljudima svoga vremena i svoje sredine, ljepota konstrukcije rečenice i jasnoća misli, što ukazuje da je bio vrstan poznavalac i arapskog i bosanskog jezika, naročito stilistike i poezije – kazao je dr. Seljubac.

Niti je zabilježeno, istakao je dr. Seljubac, niti nam je poznato da je hafiz Zenunović imao bilo kakvih drugih namjera kada je radio na svom prevođenju Kur'ana izuzev misijskog rada na upoznavanju muslimana sa sadržajem njihove Knjige vodilje. Čak ni redoslijed prevođenja nije hronološki što ukazuje na činjenicu da je prevodio sure ili njihove dijelove spram trenutne aktivnosti i potrebe. Prevode je ustupao drugima na korištenje i prepisivanje. Nije ljubomorno čuvao dijelove sa namjerom da kompletira cijeli prijevod i objavi ga.

Doktor Nakićević je u svojoj knjizi „Hafiz Sejjid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana“ uradio transliteraciju teksta sa arebice na latinicu. Obradio je raspoložive materijale pohranjene u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Uz latinički tekst priložen je uporedo i faksimil originalnog arebičkog teksta – podsjetio je dr. Seljubac na veliku ulogu profesora Nakičevića na rasvjetljavanju rada hafiza Zenunovića.

Mr. Admir Muratović kazao je da je mevlud hafiza Zenunovića nastao 1929. godine na arebici u izdanju Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Spada u kraće mevlude.

- Posmatrajući mevludski tekst hafiza Zenunovića u kontekstu vremena njegovoga nastajanja, zaključujemo da je imao istančan osjećaj za svoj jezik, da je bio naglašenoga lirskog senzibiliteta. Neka odstupanja od standardnoga bosanskog jezika samo su djelomično rezultat utjecaja kolokvijalnoga govora područja na kojem je autor živio, a više su u svrsi stilogenosti teksta, odnosno njegove metrike – istakao je mr. Muratović koji je govorio o jezičko-stilskim karakteristikama mevluda hafiza Zenunovića.

(Alem Dedić/Preporod.info)