Centar za djecu i odrasle s posebnim potrebama ZDK prepoznat od vlasti i privrednika

Ovomjesečno obilježavanje Dječije nedjelje u Javnoj ustanovi Centar za djecu i odrasle osobe s posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona bila je prilika da se štićenici i osoblje dodatno predstave vlastima, javnosti i sugrađanima u lokalnim zajednicama u kojima djeluju dnevni centri ili njihova isturena odjeljenja.

Kroz pjesmu, glumu, sudjelovanje u modnim revijama, kuhanje, prezentovanje svojih rukotvorina, poljoprivrednih proizvoda iz vlastitih plastenika i zemljišnih parcela za radno-okupacionu terapiju, još su jednom potvrdili ispravnost odluke Vlade ZDK-a da nekadašnje zeničko Udruženje „Humanost“, poslije sedam godina funkcioniranja uz podršku njemačkih partnera, prije 11 godina preraste u kantonalnu javnu ustanovu.

Ova je ustanova nastavila pružati i širiti dijapazon podrške spomenutim kategorijama i njihovim porodicama, za što su uglavnom finansirani iz budžeta tog kantona te dijelom i lokalnih zajednica.

– ZDK ima sreću da je jednu ovakvu priču počeo još prije nekih 18 godina, zahvaljujući ljudima iz Udruženja 'Humanost' Zenica. Prije svega, ja bih rekao Georgu Schielu iz Njemačke, ali i Goranu Bulajiću, koji danas ima poziciju zastupnika u Skupštini ZDK i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koji je tada bio entuzijasta i imao viziju formiranja dnevnih centara na području ZDK-a, od koje nije odustao. ZDK ima sreću da je, možda i prvi u BiH, napravio transformaciju iz nevladinog sektora u javnu ustanovu, što se pokazalo opravdanim – smatra direktor Ernad Metaj.

Zadovoljni su, kaže, što je jedna ovako značajna ustanova postala vidljiva u društvu, a kod predstavnika vlasti prepoznata kao važna institucija.

– Često napominjem kako je ova ustanova jedan dobar primjer prakse u Bosni Hercegovini, ali koja, nažalost, nije bila previše vidljiva niti prepoznata. Mi smo se u proteklih nešto više od godinu dana trudili da promijenimo taj ambijent i da ustanovu postavimo na mjesto koje joj pripada. Mislim da smo na dobrom putu – istakao je Metaj, koji ističe kako je izvjesno kako i oni, radeći to korak po korak, mogu i trebaju podići obim usluga.

Naravno, briga o ovoj populaciji iziskuje velike troškove, ali su značajno podigli budžet i proširili obim usluga.

– Prije svega, ove smo godine osigurali da svako dijete u dnevnim centrima ima zagarantovano pet dolazaka sedmično, a što ranije nije bio slučaj. Tako da svaki dan može biti u centru. Naravno, mi ne možemo baš svaki dan osigurati i prijevoz, ali se trudimo da bude ravnopravno raspoređen na svakog korisnika, ali roditelji mogu dijete dovesti u neki od dnevnih centra. Djeca u centrima provode poludnevni boravak do pet sati te osim što se u tom periodu s njima radi pod stručnim nadzorom, osiguran im je i obrok. U ovom trenutku, u našim centrima imamo 202 korisnika, imamo i oko 200 korisnika Rane intervencije, a treći segment, koji je zaživio prošle godine i za koji se pokazalo da ima velika potreba - Stručno tijelo za procjenu i praćenje djece s poteškoćama u razvoju po međunarodnoj klasifikaciji (MKF) - u ovom trenutku imamo preko 400 otvorenih zahtjeva. To jasno govori da ustanova, na neki način, godišnje opservira oko 800 korisnika te je po tome, sigurno, jedan od lidera u BiH – ističe Metaj.

Svim korisnicima, dodaje, pokušavaju približiti sve usluge pa su tako Ranu intervenciju otvorili i u Tešnju, a osoblje iz Zenice redovno obilazi Olovo, Brezu, Žepče, Maglaj...

Ustanova, kako ističe, ima dobru saradnju s cijelom Vladom ZDK i  ministrom za rad i socijalnu politiku Antonijom Šimunovićem, a podršku im pružaju i lokalne zajednice, koje su prepoznale aktivnosti ustanove.

– Na nama je da, u saradnji s lokalnim zajednicama, tražimo rješenja da usluge koje pružamo budu bliže njima. Tako smo, naprimjer, vratili djecu u Dnevni centar u Maglaju, koja su ranije išla u DC Žepče. U planu nam je da u narednom periodu rješavamo i Olovo, kao neki 'džep' ZDK-a, gdje je nemoguće prijevozom rješavati dovođenje djece u postojeće dnevne centre. Želja nam je da u Brezi napravimo istureno odjeljenje, kako bi djecu iz Breze i Vareša lišili prijevoza prema DC Visoko, a, s druge strane, u Visokom bismo na taj način otvorili dodatni prostor za djecu iz Kaknja i Visokog – najavljuje Metaj.

Obnova voznog parka planirana je da se tokom naredne godine privede kraju te da osiguraju komfornija i sigurnija kombi vozila.

– Ove smo godine nabavili tri nova kombija, a ostala je još potreba za dva pa da u svim centrima imamo, prije svega, siguran i pouzdan prijevoz, a s druge bismo strane riješili na duži period problem prijevoza. Vozila koja imamo u Tešnju i Žepču su poprilično stara i ne ulijevaju sigurnost u redovan i kontinuiran dovoz djece. Svaki dan je šest vozila u pogonu, koja pređu između 300 i 400 kilometara dnevno. Trudimo se da svako dijete preuzmemo iz njegovog dvorišta i vratimo ga kući iz naših centara – podvukao je Metaj.

Ustanova je ove godine pokrenula aktivnosti na formiranju Kluba prijatelja, koji je već formiran u DC Tešanj, a na putu su da to učine i u DC Visoko i Žepču. Klubovi prijatelja okupljaju građane i privrednike, koji su voljni pomoći i finansijski rad ustanove.

– Vjerujem duboko u sebi da su klubovi prijatelja i najveći zalog za budućnost ove ustanove. Jer, uzalud je sav trud ako zajednica ne prepozna ono što radite. Ja mislim da ova vrsta djelatnosti traži podršku svih sudionika društva, a ne samo privrednika. Ne mora, ona, isključivo i uvijek biti samo novčane prirode – ističe Metaj.

Uposlenici ove ustanove, početkom augusta su boravili kao gosti prijatelja Lebenshilfe Goslar gemeinnützige GmbH iz Njemačke, a uskoro će, na poziv župana Međumurske županije Matije Posaveca, biti gosti i Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra u hrvatskom Čakovcu.

Kadrovsko jačanje, dodao je, primarni je cilj Vlade ZDK i menadžmenta ustanove, koja trenutno ima 68 zaposlenih. U zadnje dvije godine četiri su puta uvećavali plaće te značajno poboljšali materijalni status zaposlenih, a još uvijek njihov status nije na zadovoljavajućem nivou te u skladu s izazovima s kojima se svakodnevno susreću u obavljanju posla s ovom populacijom.

– Sve treba da zabrinjava podatak da broj djece i osoba s poteškoćama u razvoju raste. Ne samo u ZDK nego ni u BiH, nemamo precizan podatak koliko je  takvih korisnika, jer je jedan dio njih još uvijek nevidljiv iz tradicionalnih razloga - odnosa porodice, stida... Ljudi izbjegavaju ovakve institucije i radije će probati sve prije nego sami prihvate da im dijete ima neku teškoću i da mu je, a i porodici, potrebna pomoć i podrška – kaže Metaj.

U narednom periodu, najavljuje, treba iznaći način kako zbrinuti odrasle koji rade u njihovim radionicama, a čiji su roditelji na izmaku života te koji ne mogu dovijeka biti u dnevnim centrima. Javna ustanova, podvlači, važna je i treba postojati, jer pruža minimum sigurnosti i ozbiljnosti da će određena usluga biti pružena.

Kako je napomenuo, Skupština ZDK je svojim zaključkom oformila Radnu grupu koja radi na integraciji nevladinih organizacija u ovu ustanovu. Vlada ZDK u finansiranju ove ustanove sudjeluje s 2.200.000 KM, od ukupnog budžeta od 2.700.000 KM, a ostatak se osigurava donacijama i tranšama lokalnih zajednica.

Grad Zenica, nakon skoro punu deceniju, ove je godine ponovo odlučila sufinansirati rad ustanove te je odobrila za rad ove ustanove 50.000 KM.

(Preporod.info)