Snimak Bašagićevog mevluda iz Nevesinja premijerno na BIR televiziji 20. oktobra
U programu televizije BIR, u četvrtak 20. oktobra u 18.30 sati premijerno će biti emitiran snimak mevluda po spjevu Safvet bega Bašagića.
Mevlud su u Carevoj džamiji u Nevesinju ove godine proučili hafiz Hamza Lavić, hafiz Omer Zulić, Resul-ef. Alić i Senaid ef. Isaković.
Stihove je govorio Mirza Mušija a prigodan vazu-nasihat održao je mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović.
Bašagićev mevlud, koji je spjevao po "muteber ćitabima", je prvi originalni mevludski spjev napisan na bosanskom jeziku.
U predgovoru trećem izdanja mevluda 1931. godine Alija Nametak primjećuje da su Bošnjaci pojavom Bašagićeva Mevluda 1924. godine "dobili pravo originalno književno djelo o najvećem događaju i najvećem čovjeku u povijesti svijeta". "Po muteber ćitabima spjevao Mirza Safvet" ne znači daje Bašagićev Mevlud prevod kojeg drugog mevluda. To znači da su rođenje i neki momenti života Muhammeda a. s. obrađeni prema vjerodostojnim djelima, koja o tome govore. Bašagićevog tekst je kao izuzetno vrijedan ocijenila i bosanskohercegovačka ulema u drugoj dekadi XX stoljeća, pa i kasnije što je imalo ogroman utjecaj da se narednih nekoliko decenija mevludi po Bašagićevom tekstu uče širom Bosne i Hercegovine i ne samo u džamijama već i u brojnim kulturno-obrazovnim ustanovama.
Bašagić je mevlud napisao u posljednjim godinama svog života, dok je bolovao. Bivši reisul-ulema Mehmed Džemaludin ef. Čaušević vrijednost Bašagićevog mevluda je ocijenio na sljedeći način: "Čuješ, Safvete, učinio si puno za naš svijet, a ovaj će ti Mevlud služiti kao vječni spomen, jer će naš svijet, a i naša praunučad, čitajući tvoj Mevlud, uvjeriti se, da si bio ljubitelj svoje vjere, svoje vjerske zajednice, i spominjat će te kao što Turci spominju Sulejmana Čelebiju, koji je uredio Mevlud na turskom jeziku prije pet stoljeća".
Čaušević je bio veliki ljubitelj poezije Safvet bega Bašagića i njegovog prepjeva poezije Omera Hajjama. "Safvete, ja sam čitao Hajjamove Rubaije na arapskom i turskom jeziku, ali su tvoje vjernije i veću slast od originala sadrže", rekao mu je Čaušević.
Kako bilježi naša bosanskohercegovačka publicistika mevludi po Bašagićevom tekstu su učeni i nakon Drugog svjetskog rata. Njegov je mevlud izveden prvi put u Šerijatskoj gimnaziji 1924., u prisutnosti i samog autora. Svečanosti su, pored ostalih, prisustvovali ban Velja Popović sa gospođom, reisu-l-ulema Čaušević,ministar Spaho,, predsjednik vrhovnog šerijastskog suda g. Hatibović itd. Profesor Gimnazije g. Jungić tekst je uglazbio po narodnim motivima i uvježbao đački hor. To je bio prvi početak, kasnije svečanosti su svakako bile veličanstvenije i raširenije. Te godine štampana dva izdanja. U drugom je, kako to navodi Alija Bejtić, po savjetu nekih prijatelja Bašagić dopisao i poglavlje o Miradžu.
U glasilima Islamske zajednice česti su izvještaji koji navode podatke da je u bosanskohercegovačkim džamijama proučen mevlud po njegovom tekstu. Od njih vrijedi izdvojiti podatak da je proučen u Gazi Husrev-begovoj džamiji 17.10.1956. godine u povodu godišnje skupštine Udruženja ilmije NRBiH. Tom prilikom su pred punom džamijom delegata, gostiju i naroda, mevludi-šerif na našem jeziku od merhum, Safetbega Bašagića izvodili Salih ef. Šestić bivši vjerski službenik, Hafiz Ćamil-ef. Silajdžić, imam i hatib Careve džamije i Hadži Hafiz Mustafa-ef. Sahačić, imam i hatib Alipašine džamije u Sarajevu. Posjetioci toliko bili imiperesionirani izvođenjem, da su plakali.
Odmah poslije ovog Bašagićev tekst mevluda korišten je češće širom Bosne i Hercegovine. Ponovo počeli su se učiti mevludi na isti način. Naročito uspio ovakav Bašagićev mevlud proučen je u banjalučkoj Ferhad-pašinoj džamiji. Mevlud su učili: hafiz Mehmed ef. Zahirović imam i hatib džamije, hafiz. Omer Džin, imam i hatib Gazanfer-begove džamije, Jusuf-ef. Džihić, imam i hatib Arnaudije džamije, Sanija Kadenić, muezin Ferhadpašine džamije i Mustafa-ef. Medanhodžić, imam u penziji. Stihove je recitovao Mustafa-ef. Zuhrić, kadija u penziji, što je na slušaoce ostavilo vrlo dobar utisak.
Ono što posebno izdvaja tekst Bašagićevog mevluda su činjenice da scenarij sadrži i dramaturške elemente korištenjem stihova poznatih islamskih učenjaka i pjesnika poput Ibn Sinaa, Hasana ibn Sabita i dr. te da ima i planirane kretnje poput ustajanja na noge cijelog džemata i njegovo uključivanje u zajedničko učenje.
(Preporod.info)
