Izložba Blagodarja medresā predstavljena mostarskoj kulturnoj javnosti

U sklopu programa obilježavanja „Dani Karađoz-begove medrese“ sinoć je u Centru za kulturu Grada Mostara otvorena izložba Blagodarja medresa.

Izložba, koju potpisuju Meho Manjgo i Ruhulah Hodžić, je rezultat višegodišnjeg istraživanja Gazi Husrev-begove biblioteke iz Sarajeva. Prvi put je postavljena u povodu početka rada medrese Ibrahim ef. Maglajlić u Banjaluci. Izložba, kako je to sinoć istakao mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović predstavlja neprocjenjivo kulturno blago koje svjedoči o kontinuitetu, pregalaštvu i doprinosu Bošnjaka na različitim poljima kulture i obrazovanja.

- Ova izložba na svjetlo dana iznosi samo jedan segment iz bogate riznice našeg ukorijenjenog odgojno-obrazovnog naukovnog sistema koji se realizirao kroz naše medrese, kao ustanove koje baštine tradicionalno islamsko učenje. Zahvaljujući upravo konceptu medresā oblikovao se tonalitet razumijevanja i forma prakticiranja islama na ovim prostorima. Tom zadatku bili su posvećeni muderrisi i muftije uključeni u odgojno-obrazovni rad i pripremanje novih naraštaja za rad na polju prezentacije islama, ali i afirmiranju svijesti naroda o temeljnim pitanjima njegova identiteta; nacionalnog, jezičkog, kulturnog - ocijenio je muftija Dedović.

Mostarske medrese, dodao je, posebno su ostavile vidljive tragove na polju učenosti, kulturnog rada i uzdizanja.

- I u ovom vremenu različitih krizā, među kojima ona na polju obrazovanja jeste najizazovnija, nadanja i očekivanja jesu usmjerena upravo prema ustanovama koje su baštinici takve tradicije - poručio je muftija.

Na kraju je izrazio nadu da će izložba biti poticajna svima da se s više ljubavi, odlučnosti i istrajnosti posvete odgovornoj i plemenitoj misiji širenja znanja o Bogu, znanja o sebi, o drugima i o svijetu općenito, te afirmaciji naše baštine.

Na 47 panoa izložbe „Blagodarja medresa“ akcentirani su historijski podaci, broj medresa, arhitektura objekata, biografski podaci alumnista među kojima je bilo istaknutih učenjaka, pisaca, političara, sportista, kao i neke specifičnosti njihovog odgojno-obrazovnog rada.

- Cilj nam je bio da naglasimo ulogu medresa koje su zbog svih specifičnosti bile najbolje bosanskohercegovačke škole - pojasnio je jedan od autora Ruhulah Hodžić.

Pored faktografskog prikaza medresa iz izložbe se može razaznati i doprinos njenih učenika općem razvoju, kulture, civilizacije i pismenosti na prostoru Bosne i Hercegovine.

- Njihov doprinos bio je nemjerljiv doprinos u očuvanju identiteta kroz kreiranje odgovora na izazove i probleme s kojima se naš narod susretao, posebno posljednjih 150 godina - kazao je Hodžić.

Osim Banjaluke i Mostara izložba je do sada prezentirana u Bihaću i Cazinu. Njena postavka će narednih dana biti prenesena u hol Karađoz-begove medrese gdje će je moći pogledati svi zainteresirani posjetitelji.

(Preporod.info)